Neformalna grupa građana, ispred Facebook grupe "Grad Tuzla" danas je održala proteste ispred Kantonalnog Tužilaštva Tuzlanskog kantona povodom slučaja vršnjačkog nasilja u Osnovnoj školi u Gornjoj Tuzli.
ADVERTISEMENT
Izrazili su nezadovoljstvo određivanjem pritvora maloljetnici koja je 4. septembra u dvorištu škole u Gornjoj Tuzli hladnim oružjem nanijela povrede drugim dvjema djevojčicama, navodeći da Tužilaštvo treba preispitati svoju odluku, javlja Tuzlanski.ba.
Jedan od organizatora protesta, Omer Isović, istakao je da je razlog okupljanja taj što tuzlanska javnost smatra da djevojčica od 14 godina ne treba biti u pritvoru.
"Ako uzmemo u obzir sve te okolnosti i činjenicu da je riječ o maloljetnom djetetu, mislimo da nema potrebe za dužim zadržavanjem. Ako sistem djevojčicu od 14 godina, koja je trebala biti đak generacije – nije zaštitio nakon prijava zbog vršnjačkog maltretiranja i nasilja, nazovite to kako god hoćete, došli smo u fazu da je djevojčica pritvorena i mislimo da Tužilaštvo treba preispitati svoju odluku", naveo je.
Dalje je istakao kako je većina medija u BiH tog dana izvještavala kako su dvije djevojčice izbodene, a zapravo se radi o nečemu sasvim drugom.
"Ovom prilikom ne želimo opravdavati čin maloljetne djevojčice. Tu su Sud i Tužilaštvo, neka rade svoj dio posla, ali kao roditelji i građani smatramo da zaista nema potrebe da ona i dalje boravi u pritvoru. Roditelji, putem medija obraćam se vama: zamislite svoje dijete u pritvoru. Taj sistem koji je nije zaštitio mogao bi je na kraju psihički uništiti. Od nekoga ko je potencijalno trebao biti đak generacije, ko bi sutra možda mogao biti najbolji doktor, bankar ili inženjer, mogli bismo dobiti nekoga koga će ovaj sistem psihički slomiti i od koga ni društvo ni roditelji više neće imati koristi", zaključio je Isović.
Program koordinatorica Sigurne kuće Udruženja "Vive žene" Tuzla, Danijela Huremović, istakla je kako je sistem trebao da zaštiti žrtvu, a ne da se sistem usmjeri protiv žrtve.
"Treba imati na umu da se radi zaista o još uvijek neformiranoj ličnosti, o djetetu čiji emocionalni razvoj još uvijek nije završen. Treba imati na umu da dijete nije prijavilo nasilje, da nije dobilo adekvatnu zaštitu. Zapravo, dijete je godinu dana tražilo pomoć, svakodnevno je išlo u školu u kojoj je doživljavalo različite uvrede, prijetnje, omalovažavanja, a nije dobilo adekvatnu zaštitu", kazala je.
Dodala je da oni ne opravdavaju čin, ali postavljaju pitanje da li se mogla poduzeti neka manje štetna mjera, odnosno da se ne ide s krajnjom mjerom, u ovom slučaju pritvorom, te da je potrebno utvrditi okolnosti, kakva je pravna kvalifikacija djela i da li su zaista konstatovane teške tjelesne povrede.
Pet zahtjeva prema vlasti u TK
Ističe kako su formirali određene zahtjeve prema vlasti u Tuzlanskom kantonu.
"Ovo nije samo u cilju zaštite ovog maloljetnog djeteta, nego je i određeni protest protiv sistema. Suočavamo se s tim da nam djeca rade krivična djela za koja smo nekada gledali samo u filmovima. Da li ćemo dozvoliti da djeca sama sebe štite i da uzimaju pravdu u svoje ruke? Gdje su toliki stručni radnici koji se bave djecom u školama, u svim odgojno-obrazovnim ustanovama i institucijama na koje smo upućeni? Da li smo usmjereni na naš poziv ili se vodimo nekim drugim interesima?", rekla je.
Prvi zahtjev koji upućuju jeste ukidanje pritvora.
"Zahtjevi koje smo danas htjeli uputiti javnosti, vlasti, ali i cijelom sistemu jesu, kao što sam već rekla, da se preispita da li se mogla izreći neka manje štetna mjera. Odnosno, tražimo da se, u skladu sa zakonom i procedurama, taj pritvor ukine", kazala je Huremović.
Drugi zahtjev koji upućuju je hitno održavanje sjednice Vlade Tuzlanskog kantona s konkretnim mjerama, zaključcima i prijedlozima koji neće ostati samo "slovo na papiru."
"Treći zahtjev je da tražimo nadogradnju jedinstvenog sistema prijavljivanja nasilja koje djeca trpe, kako bi im takav sistem bio lako dostupan. Imamo različite aplikacije za prijavu nasilja i tražimo da sistem odgovori na svaku takvu prijavu, a ne da se čeka da se nešto dogodi i da tek onda tražimo šta treba poduzeti.
Četvrti zahtjev, ako već ne postoji, jeste formiranje kantonalnog stručnog tima za hitne slučajeve vršnjačkog nasilja. Dakle, od same prijave ovakvog oblika nasilja hitnost je ključna, kao i hitno postupanje svih institucija.
Peti zahtjev je povećanje broja psihologa, pedagoga i drugih stručnih osoba u osnovnim školama koji će raditi na prevenciji. Ne samo na prijavi nasilja, nego na prevenciji", istakla je Huremović.
Tužilaštvo provjerava navode o ranijem vršnjačkom nasilju
Podsjećamo, Općinski sud u Tuzli je 7. septembra, nakon događaja, maloljetnoj S.Č. odredio pritvor u trajanju od mjesec dana, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila krivično djelo pokušaj ubistva i pokušaj nanošenja teških tjeleskih povreda.
Tužilaštvo TK je saopćilo da provjerava sve navode i informacije koje ukazuju na to da je maloljetnica ranije bila izložena vršnjačkom nasilju u školi.
"U Federaciji Bosne i Hercegovine sistem odgovornosti za provođenje, smještaj i nadzor nad pritvorom za maloljetnike je podijeljen između više institucija. Uvjeti i zakonitost postupanja su povjereni nadležnom sudu, odnosno sudiji za maloljetnike. Nadzor nad radom kazneno popravnih zavoda obavlja Federalno ministarstvo pravde, a svoju ulogu ima i Institucija Ombudsmena za ljudska prava FBiH, kao i organi starateljstva, odnosno centar za socijalni rad. Za smještaj i provođenje mjere pritvora su zaduženi kazneno-popravni zavodi", ranije je saopćeno iz Tužilaštva.