ADVERTISEMENT

Evropska komisija planira da predloži nova pravila za zaštitu djece na internetu, a njihov ključni dio odnosiće se na ograničavanje pristupa društvenim mrežama i drugim digitalnim servisima za djecu i mlađe tinejdžere.

Riječ je o dijelu šireg prijedloga zakona o djeci, poznatog kao „EU Kids Act“, čije se predstavljanje očekuje u četvrtak, 17. septembra, objavio je „Politiko“, pozivajući se na nacrt dokumenata.

Dodatne detalje iz internih dokumenata objavio je i Euractiv.

Prema nacrtu, Evropska komisija bi od platformi društvenih mreža, servisa za onlajn igre i čet-botova zasnovanih na vještačkoj inteligenciji zahtijevala uvođenje mjera za provjeru uzrasta korisnika, kako bi se spriječilo da mlađi tinejdžeri pristupaju uslugama koje mogu predstavljati rizik za maloljetnike.

Nove mjere ne bi se odnosile samo na klasične društvene mreže.

Nova pravila obuhvatiće i igre i vještačku inteligenciju

Prema nacrtu, ograničenja bi se primjenjivala i na takozvane društvene mreže „plus“, odnosno širi krug digitalnih servisa.

Tu bi spadale društvene mreže, platforme za dijeljenje video-sadržaja, onlajn igre koje se smatraju rizičnim za maloljetnike, kao i čet-botovi i digitalni pratioci zasnovani na vještačkoj inteligenciji. Evropska komisija bi od kompanija zahtijevala da uvedu mehanizme za provjeru uzrasta već prilikom otvaranja novog korisničkog naloga.

Interni dokumenti navode da bi pružaoci usluga društvenih mreža i platformi za dijeljenje video-sadržaja bili obavezni da provjere uzrast korisnika kada on otvara novi nalog. Kompanije bi mogle da koriste evropski alat za provjeru uzrasta ili drugo rješenje koje pripreme javne vlasti.

Nova pravila, međutim, ne bi obuhvatila sve digitalne servise. Izuzetak bi bile onlajn usluge koje se koriste u obrazovanju, servisi kojima upravljaju javne vlasti, kao i industrijski sistemi vještačke inteligencije i AI proizvodi namijenjeni kancelarijskom radu.

Sistem bi bio podijeljen prema uzrastu djeteta

Jedna od najvažnijih novina jeste uvođenje sistema sa više nivoa, u kojem bi se prava i ograničenja razlikovala u zavisnosti od uzrasta djeteta.

Prema dokumentu, „EU Kids Act“ predložiće evropski „minimalni uzrast“ od 15 godina za maloljetnike koji žele da samostalno otvore nalog, uz različite nivoe ograničenja za djecu mlađu od 18 godina kada je riječ o društvenim mrežama „plus“ i drugim rizičnim servisima.

Za najmlađu djecu pravila bi bila najstroža. Djeca uzrasta od nula do tri godine ne bi imala pristup društvenim mrežama niti drugim servisima koji se smatraju rizičnim. Za djecu od tri do manje od 13 godina roditelji bi mogli da otvore naloge na servisima prilagođenim djeci. Ti nalozi bili bi „potpuno pod kontrolom roditelja“, dok bi sami servisi morali da ispunjavaju bezbjednosne standarde utvrđene novim pravilima.

Za djecu između 13 i 15 godina predviđen je drugačiji model. Roditelji bi za njih mogli da otvore takozvani „uvodni“ nalog za društvene mreže i platforme za dijeljenje video-sadržaja. Tek sa navršenih 15 godina djeca bi mogla da imaju samostalne naloge.

Ipak, ni tada pravila ne bi bila potpuno ista kao za punoljetne korisnike. Djeca uzrasta od 15 do manje od 18 godina mogla bi da imaju samostalne naloge ukoliko je onlajn okruženje „bezbjedno po dizajnu“.

Društvene mreže ne bi smjele da podstiču zavisnost

Nacrt zakona predviđa i kriterijume prema kojima bi se određeni digitalni servis mogao smatrati „bezbjednim po dizajnu“.

To znači da bi platforme morale da vode računa o načinu na koji su njihove funkcije napravljene i o tome da li mogu da podstiču zavisničko ponašanje.

Jedan od primjera je beskonačno pomjeranje sadržaja, odnosno funkcija poznata kao „infinite scrolling“, koja korisnicima omogućava da bez prestanka pregledaju nove objave. Nova pravila predviđala bi i regulisanje sistema za preporučivanje sadržaja, kao i bezbjednija podešavanja korisničkih naloga.

Kompanije bi, takođe, morale da primijene zaštitne mjere protiv zloupotrebe svojih servisa i ponašanja koje izaziva zavisnost. Cilj Evropske komisije je, dakle, da zaštita djece ne bude zasnovana samo na pitanju koliko korisnik ima godina, već i na tome kako su same platforme dizajnirane i na koji način funkcionišu.

Tehnološke kompanije plaćaće i nadzor Evropske komisije

Nova pravila donijela bi i dodatne finansijske obaveze za tehnološke kompanije. Prema nacrtu, servisi koji budu obuhvaćeni novim pravilima moraće da plaćaju takozvanu „nadzornu naknadu“. Riječ je o posebnoj naknadi čija bi svrha bila da finansira troškove Evropske komisije povezane sa sprovođenjem i nadzorom novih pravila.

To znači da bi tehnološke kompanije, osim obaveze da uvedu provjeru uzrasta i druge mjere zaštite djece, morale da učestvuju i u finansiranju troškova nadzora nad primjenom „EU Kids Acta“. Prema nacrtu, „nadzorna naknada“ bila bi namijenjena finansiranju i podršci sprovođenju novog zakona od strane Evropske komisije.

Sve više država ograničava pristup djece društvenim mrežama

Prijedlog Evropske komisije dolazi u trenutku kada je sve više zemalja već preduzelo mjere za ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama. Austrija, Grčka, Australija, Francuska, Španija i Velika Britanija već su preduzele mjere usmjerene na ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama.

Evropska komisija sada razmatra mogućnost da se različiti nacionalni pristupi objedine kroz zajednička pravila koja bi važila širom Evropske unije. Kako je Euractiv prvi objavio u julu, očekivalo se da će Komisija uvesti starosna ograničenja za društvene mreže, a mogućnost novih pravila pominjala se i uoči govora o stanju Evropske unije predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ove sedmice.

Iako dostupni nacrti pokazuju u kom pravcu Evropska komisija želi da ide, prijedlog „EU Kids Acta“ još nije konačan i može biti izmijenjen prije formalnog predstavljanja.