ADVERTISEMENT

U fokusu, ne samo kandidati, već i način glasanja. Uvode se nove tehnologije, od biometrijske identifikacije do skeniranja listića, s ciljem bržih rezultata i veće transparentnosti. Više od 3,3 miliona birača odlučivat će o 518 funkcija. Mogu li ove promjene vratiti povjerenje građana u izborni proces..

Tehnologija prvi put u fokusu izbornog procesa. Plan je jasan, smanjiti manipulacije i ubrzati brojanje glasova. Američka kompanija Smartmatic izabrana je na tenderu, ali ugovor još nije potpisan.

Da bi se nove tehnologije počele primjenjivati potrebne su izmjene pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta CIK-a i jedna tehnička izmjena Izbornog zakona, prilagođavanje veličine glasačkih listića za rad skenera. Sve je stalo na Vijeću ministara i državnom Domu naroda. Ali, prvi čovjek Komisije uvjerava da će naći način za realizaciju.

“Zapošljavaćemo ljude na ugovore o djelu. Moramo tražiti preko ove kompanije koja je dobila ovaj tender, kad sklopimo ugovor onda ćemo sa njima pregovarati da nađu stručne ljude koji će raditi određene poslove”, rekao je ranije Jovan Kalaba, predsjednik CIK BIH.

Da sve može biti spremno do početka oktobra, optimistični i u Koaliciji pod lupom.

“CIK shodno izmjenama izbornog zakonodavstva koje je donio visoki predstavnik ima mogućnost i odgađanja izbora ukoliko smatra da pomjeranje izbora može omogućiti i finalizaciju uvođenja ovih tehnologija”, naveo je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije pod lupom.

Opći izbori biće održani 4. oktobra. Birat će se ukupno 518 zvaničnika od državnog do kantonalnog nivoa. Više od 3,3 miliona birača već je upisano u birački spisak. Planirano je i oko 5.300 biračkih mjesta širom zemlje. Ipak, u CIK-u po jednoj tački nema jedinstvenog stava, a to je način biranja delegata u domove naroda.

“Uputstvom je utvrđen preliminarni broj delegata koji se biraju iz kantonalnih skupština. Taj broj koji je nametnut je nepravedan i ne održava stvarno stanje popisa stanovništva iz 2013, posebno broj delegata koji se biraju iz Skupštine Kantona Sarajevo i Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona”, izjavio je Suad Arnautović, član CIK BIH

Za razliku od tehnoloških izazova, na političkoj sceni nema većih zastoja. U hrvatskom političkom bloku kandidati su uglavnom poznati, a poruke i ciljevi već definirani.

“Ja se prema strancima neću ponašati podanički. Ja ću pokušati da izgradim autoritet, ma kakav on bio”, kazao je Slaven Kovačević, kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (DF)

“Ravnopravnost je demokratski minimum koji želimo postići. To je preduvjet za funkcionalnost BiH”, smatra Darijana Filipović, kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (HDZ BIH).

“Mi smo suveren narod i kroz historiju smo se znali izboriti za svoju opstojnost na ovim prostorima”, naveo je Zdenko Lučić, kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS)

Sa druge strane, situacija otvorena. Za sada su u igri Denis Bećirović i Semir Efendić, dok se čeka treći kandidat koji bi mogao dodatno promijeniti odnose. Čeka se SDA, gdje se najglasnije spominje Bakir Izetbegović, čija kandidatura bi mogla povući i Fahrudina Radončića.

“Smatram da je mjesto odakle se treba mijenjati upravo Predsjedništvo, iz mnogo razloga, ali između ostalog, jer narod može da izabere Predsjedništvo”, rekao je Semir Efendić, kandidat za člana Predsjedništva, Stranka za BiH

“Želim, ako bude elektronske evidencije birača da se Izetbegović i ja ljudski izmirimo na pošten način brojanja”, kazao je Fahrudin Radončić, lider SBB.

U Republici Srpskoj, također dinamično. Dok opozicija traži jedinstvo, čini se na svim nivoima, SNSD se ne žuri.

“Do kandidature ima mnogo vremena. Samo oni koji ne znaju šta će od sebe, oni pričaju danas o tome. Mi imamo najmanje pet imena”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD.

“Dvije najveće opozicione stranke će definisati dva imena. U ovom trenutku to je Branko Blanuša ispred SDS-a , ispred PSS-a sam ja kao predsjednik, i ostaje da se definiše ko na koju poziciju”, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik PSS.

Opći izbori ove godine, prema svemu sudeći biće test sistema, ali i test povjerenja, sa pitanjem, može li tehnologija donijeti transparentnost i vratiti vjeru građana u izborni proces.