Istoričar, publicista i direktor Arhiva jevreske zajednice Eli Tauber rekao je za Euronews BiH da je dobro što izaslanik američkog predsjednika za borbu protiv antisemitizma Yehuda Kaploun dolazi u Gradinu na obilježavanje stradanja u koncentracionom logoru Jasenovac. Tauber je rekao da jevrejska zajednica nije bila uključena u predstavljanje Sarajevske hagade u Vašingtonu ali dodaje da je ipak dobro što je taj značajni dokument predstavljen u SAD.
ADVERTISEMENT
Tauber pozdravlja dolazak Kaplouna, ističući da je bitno da se prenese odmos prema antisemitizmu.
“Posebno je važno da on prenese taj odnos prema antisemitizmu, prema fašizmu, mi to imamo stalno nekako sa strane. Ovo je dobra prilika da to pokažemo javno, da BiH, iako se to sa to održava u Donjoj Gradini, ali to je dio BiH, da mi imamo taj dobar antifašistički odnos. I meni je to bitno u ovom trenu”, istakao je Tauber.
Govoreći o predstavljaju Sarajevske hagade u Vašingtonu, u organizaciji Ambasade BiH u SAD, Tauber je rekao da jevrejska zajednica iz BiH nije bila uključena u to, iako su znali da će se desiti.
“Ja sam lično slučajno razgovarao sa našim ambasadorom u Vašingtonu i prenio mu jedan prijedlog kako može to izlaganje o Hagadi malo da poboljša, kada bude obrazlagao gostima raznih profila. Mislim da postoji dobra volja da se pokaže kako smo mi sačuvali tu Hagadu. To je najvažnija stvar. Ja stalno o tome govorim, o tom bosanskom komšiluku, kako mi i na koji način to stalno promoviramo. Ja sam slučajno snimao i jedan film sa gospođom Korkut, koja mi je ispričala način kako je Hagada došla u njenu kuću. Mi imamo tu priču sačuvanu, nije ona legenda”, istakao je Tauber.
On kaže da Hagada pripada Zemaljskom muzeju, odnosno, državi Bosni i Hercegovini. Zemaljski muzej je vlasnik Hagade i oni odlučuju gdje će ona biti izložena, dodaje.
“Ovo je jedan sasvim drugi politički i kulturološki istup naših političkih predstavnika, koji su odlučili da prekinu tu priču o Hagadi, da li ona treba da ide, da li treba da se ‘vrati’ u Izrael ili ne. Znači, oni su odlučili da naprave jedan politički proces. Ja mislim da to nije ništa loše. Iako se to moglo još mnogo bolje istaknuti i upravo ova uloga o kojoj ja govorim, to je uloga tog humanizma, tog komšiluka bosanskog. Na tom je trebalo više uraditi, ali u svakom slučaju je dobro da smo mi predstavili to u Vašintonu”, izjavio je Tauber.
Naš gost je komentarisao i zbivanja na Bliskom istoku, rekavši da američko-izraelski rat protiv Irana nije uticalo na normalan život jevrejske zajednice.
“Na nas je više uticalo to što možemo da kažemo da mi nismo ‘konstitutivni’ u ovoj državi u kojoj živimo već 500 godina, ali netko je smatrao, kada se donosio taj Dejtonski agreement, da nismo konstitutivni. Imamo taj problem, što ne može neki Jevrej bude predsjednik države. Nije to bitno, ali da budemo normalno uključeni u sistem vlasti”, istakao je Tauber, dodajući da Jevreji imaju taj problem dok god se takav sistem podržava, kao i drugih 17 nacionalnih manjina.
Tauber navodi da za taj problem ne postoji razumijevanje, i da se to ikad “stavi na tapet” i da se o tome govori ozbiljno.
Tvrdi da u BiH nema antisemitizma i kako je ovo jedna od rijetkih zemalja Evrope u kojoj nije postojao geto.
“Ja sam sa Akademijom nauka BiH pokrenuo projekat ‘Istorija Jevreja BiH’ i mi pokušavamo da njega dovedemo do jedne tačke da on postane, da sakupimo određeni broj podataka koji ćemo moći ili kroz jednu izložbu, a vjerovatno kroz knjigu o Jevrejima BiH predstaviti”, rekao je Tauber.
Prije rata u BiH je živilo oko 14.500 Jevreja, rat je preživjelo 4.000, ostali su stradili u Holokaustu, navodi Tauber.
“Mi imamo svega nekoliko stotina članova u Sarajevu, stotinjak u ostalim gradovima Bosni i Hercegovine. Imamo šest jevreskih opština koji su u okviru Jevreske zajednice Bosni i Hercegovine i pokušavamo da sačuvamo naš identitet, odnosno našu kulturu, tradiciju i religiju. Koliko to uspijevamo bez rabina, vrlo je teško, jer nemamo rabina i nemamo u stvari ni finansijske moći da dovedemo rabina da on živi i radi u BiH”, poručio je Tauber.
Nakon stradanja Jevreja iz biH, mnogo njihove imovine je ostalo bez nasljednika, tako da Jevreji imaju problem da zatraže imovinu koja im pripada, pojašnjava naš sagovornik.
“Moram da pomenem zgrada MUP-a Kantona Sarajevo, koja je pripadala društvu ‘La Benevolencija’, koje danas nema ni jedan kvadratni metar svog prostora, i nekako je uzurpiran prostor jevrejske zajednice. Vjerovatno da imamo taj prostor i da se on iznajmljuje na neki način, da se obezbijede sredstva, da se ‘La Benevolencija’ razvije i da radi na nivou kako, recimo, danas rade Napredak, Preporod ili Prosveta”, rekao je Tauber.