Projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, jedan od ključnih energetskih poduhvata u Bosni i Hercegovini, ulazi u novu fazu obilježenu ambicioznim planovima, ali i ozbiljnim izazovima koji bi mogli usporiti njegovu realizaciju.
ADVERTISEMENT
Iako izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji donose širenje trase na više gradova, ključna pravna i imovinska pitanja i dalje nisu riješena.
Projekat vrijedan milijardu i po eura treba ponovo proći parlamentarnu proceduru.
Fedralna vlada za investitora izabrala je američku kompaniju AAFS, koja će biti stopostotni investitor. BH Gas, više nije u ovoj priči, pa je dužan dostaviti svu prikupljenu dokumentaciju. Plan je ambiciozan, američki plin trebao bi doći do 17 gradova u Federaciji. Najavljen je i novi pravac od Kladnja do Tuzle, te gradnja plinskih elektrana.
"Smatrali smo da trebamo iskoristiti priliku i da trebamo uvrstiti novi dio gasovoda, kako bismo započeli gasifikaciju industrijske zone u Tuzlanskom kantonu", rekao je Vedran Lakić, ministar energetike, industrije i rudarstva FBIH.
Amerikanci će, prema planu, investirati, a građevinski radovi bili bi dodijeljeni domaćim kompanijama. Južna interkonekcija, koju vide kao stratešku nacionalnu investiciju, prioritet je i Trumpove administracije, navode investitori.
"Mi smo dirigent jednog orkestra koji treba upravljati ovim procesom kako bismo preuzeli rizik i privukli investicije", kaže Joseph Flynn, Predsjednik energetske kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.
"Mi smo investitor koji će da gradi, kao što ga je radio BH Gas. Svu distribuciju će raditi druge kompanije, uvoz gasa će raditi druge kompanije", navodi Amer Bekan, direktor AAFS U BIH.
Ali, iza optimističnih planova stoje ozbiljni izazovi. Projekt vrijedan oko milijardu i po eura sačekat će konačno zeleno svjetlo. Izmjene zakona ponovo trebaju proći parlamentarnu proceduru. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dalje su jedna od najvećih prepreka.
"Kada govorimo o državnoj imovini, to je problem koji još nije riješen. Radilo se nešto na tome Ukoliko državna imovina ne bude razriješena, ovaj projekat neće biti implementiran", kaže ministar Lakić.
Da bi ugovor sa amerikancima bio potpisan potrebno je ponovo usvajanje zakona o južnoj interkonekciji u federalnom parlamentu. Nakon toga na redu je Vijeće ministara i potpisivanje međunarodnog sporazuma sa Hrvatskom.