Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je prošle sedmice sveobuhvatan zakon o odbrambenoj politici, poznat kao Zakon o ovlaštenjima za nacionalnu odbranu (NDAA) za 2026. godinu, kojim se definišu ključni prioriteti američke nacionalne bezbjednosti i spoljne politike.
Riječ je o jednom od rijetkih zakonskih akata koji je usvojen uz dvostranačku podršku u Kongresu, u trenutku dubokih političkih podjela u Washingtonu, a poseban značaj ima za zemlje Zapadnog Balkana, među kojima se Bosna i Hercegovina izdvaja kao jedna od centralnih tačaka interesa.
U okviru NDAA 2026 uključen je i amandman koji sadrži odredbe zakona Western Balkans Democracy and Prosperity Act, čiji je cilj jačanje ekonomskih, političkih i bezbjednosnih veza između Sjedinjenih Država i sedam zemalja regiona (uključujući i Kosovo*), među kojima je Bosna i Hercegovina. Američki zakonodavci ovaj zakon vide kao odgovor na rastuće geopolitičke tenzije, ali i kao instrument za suzbijanje korupcije, jačanje demokratskih institucija i ograničavanje uticaja Rusije i Kine na Balkanu.
Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na kodifikaciju sankcija prema pojedincima i strukturama koje ugrožavaju stabilnost regiona ili su povezane s korupcijom. Time se postojeće izvršne uredbe pretvaraju u zakonske obaveze, što znači da sankcije više neće zavisiti isključivo od političke volje aktuelne administracije.
Zakon prepoznaje i ekonomske izazove regiona, naglašavajući da su siromaštvo, nezaposlenost i nedostatak perspektive ključni razlozi odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine. Predviđena je izrada petogodišnje strategije za povećanje američkih investicija i trgovinske razmjene, uz poseban fokus na mala i srednja preduzeća, kao i projekte koje vode mladi i žene.
"Postojeći regionalni ekonomski napori, kao što su Zajedničko regionalno tržište, Berlinski proces i Inicijativa za otvoreni Balkan, mogli bi imati potencijal da poboljšaju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu, uz istovremeno promovisanje inkluzije i transparentnosti," navodi se u amandmanu.
Otvaranje regionalne kancelarije Američke korporacije za međunarodno razvojno finansiranje moglo bi dodatno olakšati pristup kapitalu i infrastrukturnim projektima u BiH.
Energetska sigurnost zauzima važno mjesto u novom zakonu, a Bosna i Hercegovina se posmatra kao "zemlja koja ima potencijal za smanjenje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva". Američka administracija planira pružiti tehničku i finansijsku podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije i diverzifikaciji snabdijevanja gasom, čime bi se, kako se navodi, "smanjio politički uticaj Moskve u regionu."
"Zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva i prirodnog gasa vezuje njihove ekonomije i politiku za Rusku Federaciju i sprečava njihove težnje ka evropskim integracijama (...) Smanjenje zavisnosti Zapadnog Balkana od ruskih zaliha prirodnog gasa i fosilnih goriva je u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država. Rastući uticaj Kine na Zapadnom Balkanu takođe bi mogao imati štetan uticaj na stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom", tvrdi se u ovom dokumentu.
Posebna pažnja u zakonu posvećena je bezbjednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Naglašava se podrška misiji EUFOR-a, kao i jačanje prisustva NATO štaba u Sarajevu. U slučaju da Rusija blokira produženje mandata EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zakon poziva na izradu "alternativnih međunarodnih vojnih planova kako bi se očuvala stabilnost i bezbjednost BiH."
Takođe, najavljuje se da će SAD "podržati brzo pristupanje onih zemalja Zapadnog Balkana koje već nisu članice Evropskoj uniji i NATO-u za zemlje koje žele i ispunjavaju uslove za takvo članstvo.
Veliki prostor dat je i pitanju sajber bezbjednosti, telekomunikacione infrastrukture, a pored bezbjednosnih i ekonomskih pitanja, zakon prepoznaje značaj tzv. „meke moći“, posebno kroz ulaganje u mlade i obrazovanje. Predviđeno je jačanje programa razmjene, uključujući inicijative za razvoj mladih lidera, saradnju univerziteta iz Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Država, kao i moguće proširenje misija Mirovnog korpusa u regionu.
*BiH zvanično nije priznala nezavisnost Kosova