Kad političari dignu ruke "za" i odblokiraju projekte, lokalne zajednice osjete benefite. Tako je i u slučaju projekta "Vodovod i kanalizacija Republika Srpska II", nakon što je Savjet ministara BiH utvrdio Prijedlog sporazuma o grantu vrijednom više od 16 miliona evra, koji obuhvata 15 lokalnih zajednica. Sve se dešava nakon što je Savjet ministara BiH dao zeleno svjetlo za Reformsku agendu.
ADVERTISEMENT
Oko 7.000 stanovnika u 13 naseljau okolini Gradiške još uvijek nema pitku vodu. U toku je realizacija prve od četiri faze projekta. Radovi su, kažu nadležni, daleko odmakli. Već je ukopano 80 odsto cjevovoda. Ove cijevi namijenjene su za ostatak širenja vodovodne mreže, čija vrijednost iznosi 10,6 miliona KM bez PDV-a.
"Iako Grad Gradiška pokriva oko 90 odsto stanovništva sa sistemom vodosnabdijevanja, s tim projektom bi zaokružili stoprocentno. Dakle, bili bismo lokalna zajednica koja ima stopostotnu pokrivenost zdravom, strogo kontrolisanom pitkom vodom svih građana našeg Grada. Što se tiče prve faze projekta, ona je pri kraju realizacije, očekujem da će krajem godine svi cjevovodi biti ukopani i ostaju još dva objekta — rezervoarski prostor i pumpna stanica,” rekao je Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” A.D. Gradiška.
Lokacija u naselju Žeravica je srce vodovodnog sistema Gradiške, koji je preko pet decenija u eksploataciji. Sa ovog izvorišta pitkom vodom se snabdijeva više od 48.000 građana Gradiške. Takođe, kroz brojne projekte obezbijedili su da ovo izvorište ima duplo više vode nego što je potrebno, pa čak snabdijevaju i određena sela iz Kozarske Dubice.
Sa kakvim se infrastrukturnim problemima nose građani Gradiške?
Na pitanje “kako je u Jurkovici”, jedan mještanin odgovara:
“Selo kao selo, opustjelo, više staračka domaćinstva. Ima u lokalnim putevima, itekako! Ja čak imam jednu dionicu od 400–500 metara u kojoj je 100 metara u zimskim uslovima čak i rizično.”
I pored infrastrukturnih problema, neki naši sagovornici kažu da u Gradišci “imaju sve, jer su ipak bili Mali Beograd (kako nekad zovu ovaj grad na Savi).”
Na samo 30-ak kilometara udaljenosti od Gradiške, smješteni su Laktaši, gdje su mišljenja građana podijeljena. Šta bi za njih značilo rješenje problema s vodovodnom mrežom, kažu:
"Značilo bi dosta za vodovodnu mrežu.”
U pojedinim selima, poput Koljana, mještani uopšte nemaju ni vodovod ni kanalizaciju — na 20-ak kilometara od Grada Laktaša. Međutim, drugi stanovnici su zadovoljni stanjem infrastrukture u ovom mjestu.
Dugoročni krediti potrebni su spas za brojne lokalne zajednice. Odluka Savjeta ministara BiH o deblokadi projekta predstavlja konačno rješenje problema vodosnabdijevanja. Za Laktaše je ovo jedan od najbitnijih projekata u posljednjih 30 godina, ističe gradonačelnik Miroslav Bojić.
"To su dugoročni krediti koji su izuzetno povoljni, na 25 godina, sa šest godina grejs perioda, izuzetno povoljni za nas u lokalnim zajednicama, jer drugačije ne bismo mogli da participiramo na takve kredite.”
Kaže da su se Laktaši zadužili ukupno 10 miliona maraka na period od 25 godina i da su već pri kraju svih tih investicija.
“Ovo je jedan od najbitnijih projekata za naš grad kad je u pitanju vodosnabdijevanje, pa mogu slobodno reći — u posljednjih 30 godina. Drago mi je da je Savjet ministara donio takvu odluku. Kad su u pitanju takve odluke, smatram da politika ne smije nikako da umiješa tu prste — bilo koja politička opcija u Bosni i Hercegovini. Ovo su krucijalna pitanja za stanovništvo i jednostavno svi moramo biti tu saglasni,” rekao je Bojić.
Sa završetkom projekta, Laktaši će za 95 procenata postati samostalni u snabdijevanju vodom. Grant Evropske investicione banke u iznosu višem od 16 miliona evra, prema procjenama, uticaće na poboljšanje kvaliteta životnog standarda za više od 216.000 građana Bosne i Hercegovine.