Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Radnici Koksare Lukavac žive na kredit, Vlada obećava djelimično rješenje

    Rudarske kompanije napadaju Ozren, Majevicu, Plivu, Drinu, Jadar...

    Majevica (Izvor: Visitmajevica.com)
    Aleksandar Simić
    Objavljeno

    Postupci odobravanja rudarenja u Bosni i Hercegovini odvijaju se iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti, dok inspekcijski nadzor eksploatacije ruda gotovo i ne postoji – upozoreno je na ovo u analizi Udruženja Eko akcija koja je predstavljena danas u Sarajevu.

    ADVERTISEMENT

    Uz pitanje "šta ćemo ostaviti budućim generacijama" naglašeno je da se priroda prodaje u bescjenje, dok se brine samo o interesima drugih zemalja i stranih investitora.


    Rudarske kompanije napadaju Ozren, Majevicu, Plivu, Drinu, Jadar... i zapravo svaki dio Bosne i Hercegovine, upozorava se u istraživanju Eko Akcije, u kojem su ova područja označena kao žrtvovane zone.


    U tom pohodu investitora na prirodu, ističe se, ljudi i priroda gube sve, a država dobija zanemarive finansijske mrvice.


    "Znamo da se u Africi brojne države, populacija u tim državama buni zbog koncesivnih naknada od 10 do 15 odsto. Dakle, kod nas su koncesivne naknade, kada preračunamo, 0,5 odsto po pitanju rudnika u Varešu", kaže Davor Šupuković iz Mreže za zaštitu prirode BiH, UG Fojničani Maglaj.


    "Majevica je planina na kojoj živi, na njoj ili oko nje, oko pola miliona ljudi, kada je obuhatimo čitavu. Tako da bi otvaranje jednog ovakvog rudnika bilo sasvim suludo uopšte razmišljati o tome. Ne bih voljela da se desi da se žitnica Bosne i Hercegovine pretvori u pustinju", ističe Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja "Eko put" Bijeljina.


    Šupuković dodaje da često postoji sprega.


    "Sprega politike sa onima koji dolaze ovdje zbog svojih interesa. Dakle, mi imamo ovdje situaciju da svi kažemo da smo među najkorumpiranijim državama u svijetu, država sa najnižim ekološkim standardima, država sa neuređenim zakonodavstvom. Sa takvim okruženjem mi privlačimo strane investitore koji ovdje vide izuzetno dobru priliku da implementiraju sve svoje tehnologije koje apsolutno nisu u standardu sa onim što nam oni govore", istakao je.


    Da li je novo i 'zeleno' rudarenje zaista zeleno i besprijekorno čisto?


    Ekološki aktivisti i biolozi tvrde da nije. Energetska tranzicija i digitalna transformacija, kažu oni, u Bosni i Hercegovini su često samo fraze iza kojih se kriju poslovi pogodovanja stranim investitorima. Umjesto uglja, sada se praktično poklanjaju koncesije za istraživanje i eksploataciju nikla, litijuma i kobalta – ključnih metala za savremene baterije.


    "Zelena tranzicija mora biti pravedna. To zapravo podrazumijeva pravo lokalnih zajednica na informisanost i njihovo pravo na adekvatnu kompenzaciju, kao i maksimalan trud kompanija, u čijim je rukama zapravo kapital, da ta eksploatacija, odnosno ekstrakcija rudnih bogatstva bude sa što manjim uticajem na okoliš", ističe biolog Jelena Kalinić.


    Anes Podić iz Udruženja Eko akcija istakao da u ovom trenutku ide potpuna rasprodaja prirodnih dobara BiH.


    "Rudarske kompanije vršljaju širom zemlje, a Bosna i Hercegovina, bilo koji nivo vlasti da se posmatra, je potpuno nesposobno da se tome odupre. Godišnjica je tragedije u Jablanici gdje je kamenolom najverovatnije glavni krivac za smrt 19 ljudi. Mi nikakve povuke iz toga nismo uzeli, nego se ovo samo nastavlja. Grabež mora stati", kazao je Podić.


    Bosna i Hercegovina je inače zemlja s najmanjim procentom zaštićenih područja u Evropi. Dok su preporuke Međunarodne unije za zaštitu prirode da svaka zemlja treba zaštititi najmanje 10 odsto svog teritorija, u BiH taj procenat jedva prelazi 3 i po odsto.

    Možda će vam se svidjeti