ADVERTISEMENT

Presuda, koju je Sud ranije saopćio putem YouTube prijenosa, sada je objavljena u cijelosti.

Kovačević je tvrdio da je bio diskriminiran na izborima 2022. godine jer nije mogao glasati za kandidate po vlastitom izboru za Dom naroda i Predsjedništvo BiH zbog prebivališta u Federaciji BiH.

Sud: Kovačević nije žrtva diskriminacije

Sud je s većinom glasova (12 prema 5) zaključio da Kovačević nema status žrtve u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je ocijenio da nije pretrpio ličnu i direktnu štetu, već je iznio apstraktne primjedbe koje se tiču cijelog izbornog sistema.

Sud je istakao da je Kovačević svojim zahtjevima tražio ustavne i zakonodavne promjene u općem interesu, a ne zaštitu vlastitih prava. Posebno je napomenuo da su njegovi argumenti više podsjećali na actio popularis (opću tužbu u ime javnosti) što nije dozvoljeno pred Sudom.

Zloupotreba prava na predstavku

Veliko vijeće utvrdilo je i da je Kovačević zloupotrijebio pravo na individualnu predstavku, ističući da se tokom postupka upustio u neprimjerene napade na sudije, tadašnjeg predsjednika Suda, vladine agente i visokog predstavnika.

Sud je to ocijenio kao pokušaj zastrašivanja i izražavanje prezira prema instituciji.

Neosnovana osporavanja i nedostatak dokaza

Sud je odbacio i Kovačevićevo naknadno osporavanje ovlaštenja vladinog zastupnika u postupku, navodeći da se nije radilo o novim okolnostima i da bi takav potez ugrozio pravnu sigurnost.

Kada je riječ o konkretnim pritužbama, Sud je zaključio da nije bilo dovoljno dokaza da je izborna praksa u Domu naroda i Predsjedništvu BiH direktno i diskriminatorno uticala na Kovačevića kao birača.

Naglašeno je da birači u svakom entitetu glasaju prema ustavnoj strukturi države i da su razlike rezultat složenog sistema uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Jasna poruka Suda

Sud je odbacio tvrdnje da teritorijalna podjela biračkog prava između entiteta predstavlja diskriminaciju, ističući da se ne može baviti apstraktnom ocjenom izbornog sistema, već isključivo individualnim povredama prava.

U vezi s izborima za Predsjedništvo, Sud je utvrdio da ni tu , jer su i birači iz Federacije i iz manjeg bh. entitieta Republike Srpske bili podjednako ograničeni glasanjem unutar svog entiteta.

Izdvojena mišljenja

Presudu su pratila i izdvojena mišljenja: sudija Pavli dao je saglasno mišljenje, dok su sudije Bårdsen, Chanturia, Yüksel i Schembri Orland izrazile djelimično neslaganje. Sudija Vehabović iznio je izdvojeno suprotno mišljenje.

Ova mišljenja su priložena presudi.

Kompletna presuda dostupna je na linku OVDJE.