ADVERTISEMENT

U Hramu Hrista Spasitelja služen je parastos. U kući Milanovića otvorena je izložba "Da se ne zaboravi - 30 godina od egzodusa iz Republike Srpske Krajine - "Oluja" još traje".

Biće održana i tribina "Dani tuge i sjećanja".

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je da je Hrvatska vjerovatno jedina država na svijetu koja, kako je rekao, "slavi što je protjerala svoj stanovništvo."

"Njima je to "odbrambeni" rat od mrskog agresora, a po svim definicijama to je bio čisti građanski rat, u kojem su se Srbi pobunili protiv proustaške vlasti, jer su se bojali da će zaživjeti vrijeme iz Drugog svjetskog rata, vrijeme Ante Pavelića i NDH," rekao je Štrbac.

Parastos u Beogradu

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos za civile i vojnike nekadašnje "Republike Srpske Krajine", koji su stradali u avgustu 1995. godine u zločinačkoj akciji hrvatske vojske "Oluja".

NJegovo preosveštenstvo episkop lipljanski i vojni Dositej poručio je u besjedi nakon parastosa da Srbi ne smiju da budu narod koji zaboravlja.

Mara Putnik iz Petrinje, koja je došla da zapali svijeću za stradale Krajišnike, posebno za brata od tetke Milana Vukadinovića, koji je zvjerski ubijen kod Velike Kladuše.

"Pronađeni su samo djelići njegovog tijela. Sahranili smo ga u Patrinji, a danas palim svijeće i njemu i svim mojim Krajišnicima. Više nas je nego ikad, a to nam je i bio cilj, da se svi okupimo, da se nikada ne dijelimo. Svi smo nekoga izgubili, a zajedno smo izgubili i zavičaj. Tuga nam je svima ista", izjavila je Srni Putnikova.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ukazao je na to da je "Oluja" najveće etničko čišćenje u Evropi nakon Drugog svjetskog rata ali da, nažalost, suštinskih pomaka nema u rješavanju problema prognanih.

On je rekao da je sa prostora Hrvatske, uključivši "Oluju", protjerano oko pola miliona Srba i da je potrebno da država Srbija pokrene konkretnu inicijativu u vezi sa ovim zločinom.

"Da tražimo zabranu proslavljanja ove zločinačke akcije, da podignemo Memorijalni centar i spomenik srpskim žrtvama sa prostora bivše Jugoslavije, pokrenemo pitanje otete imovine, nastavimo borbu za istinu o karakteru ratova i da priznamo krajiške borce", naveo je Linta.

Nakon parastosa u obližnjem Tašmajdanskom parku brojne delegacije grada, na čelu sa gradonačelnikom Aleksandrom Šapićem, Vlade Srbije, zavičajna udruženja i pojedinci položili su vijence na spomen-ploču svim žrtvama ratova devedesetih.

Zatim je upriličena komemorativna svečanost "Beograd ne zaboravlja zločin bez kazne".

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko RS krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje.