Jemen se ponovo našao u centru međunarodne pažnje nakon što je pobunjenička grupa Ansar Allah, poznatija kao Huti, ostvarila značajne vojne uspjehe protiv vladinih snaga koje podržava Saudijska Arabija, čime su učvrstili svoju kontrolu nad obalom Crvenog mora.
ADVERTISEMENT
Huti su pokrenuli seriju napada raketama i dronovima na Saudijsku Arabiju, uključujući i udar na prijestolnicu Rijad koji je uspješno presretnut. Istovremeno, najavili su blokadu saudijske plovidbe u moreuzu Bab el-Mandeb i Crvenom moru, napadajući brodove povezane sa Saudijskom Arabijom i naftna postrojenja unutar kraljevine, inače najvećeg svjetskog izvoznika nafte.
Pobunjenici su ranije ovog mjeseca prodrli dublje u teritoriju Jemena, zauzevši strateški važan lučki grad Moku i ključna ostrva u Crvenom moru. Ovo im omogućava potpuniji nadzor nad trgovačkom plovidbom kroz moreuz Bab el-Mandeb, rutu kroz koju se inače odvija oko 12 posto ukupne svjetske trgovine.
Kako je ponovo buknuo rat?
Najnovija eskalacija u najsiromašnijoj arapskoj zemlji dolazi nakon perioda relativnog mira, koji je uglavnom održavan zahvaljujući prekidu vatre iz 2022. godine, postignutom uz posredovanje Ujedinjenih nacija.
Korijeni sukoba sežu u 2014. godinu, kada su Huti zauzeli sjeverozapadni Jemen, uključujući prijestolnicu Sanu. To je isprovociralo vojnu intervenciju Saudijske Arabije i njenih saveznika u martu 2015. godine, u pokušaju da se na vlast vrati međunarodno priznata vlada. Tokom godina sukoba, stradale su desetine hiljada ljudi, milioni su raseljeni, a zemlja je gurnuta u ono što UN nazivaju "najgorom humanitarnom krizom na svijetu", praćenom razornim epidemijama kolere i glađu.
Iako su 2023. godine Saudijska Arabija i Huti razgovarali o mapi puta UN-a za trajni prekid vatre, taj dogovor nikada nije zvanično formalizovan.
Ko su ključni igrači u sukobu?
Glavni akteri u ovom kompleksnom sukobu duboko su podijeljeni, sa isprepletenim unutrašnjim i regionalnim interesima. S jedne strane nalaze se Huti, poznati i kao Ansar Allah, oružana grupa koja pripada manjinskoj sekti zejditskih šiita. Nastali su u sjevernoj planinskoj regiji Sa'da devedesetih godina, a danas, uz snažnu podršku Irana, drže pod kontrolom prijestolnicu Sanu i strateški važnu obalu Crvenog mora. U žižu globalne javnosti dospjeli su nedavnim napadima na Izrael i trgovačke brodove, što navode kao odmazdu zbog rata u Gazi. Njihov glavni regionalni protivnik je Saudijska Arabija, koja je u rat ušla 2015. godine predvodeći vojnu koaliciju. Cilj Rijada je suzbijanje uticaja Huta i povratak međunarodno priznate vlade, budući da pobunjenike posmatraju isključivo kao produženu ruku svog najvećeg rivala, Irana.
S druge strane, međunarodno priznatu vladu Jemena od 2022. godine zvanično predstavlja Predsjednički savjet za rukovođenje (PLC). Ovo tijelo nastoji da pod jednom kapom okupi različite političke i vojne frakcije sa sjevera i juga zemlje, uživa punu podršku Saudijske Arabije i snažno se zalaže za očuvanje ujedinjenog Jemena. Unutar tog provladinog tabora djeluju i druge specifične grupacije.
Među njima se ističe Partija Islah, sunitski islamistički pokret sa historijskim vezama sa Muslimanskim bratstvom, čije se glavno uporište nalazi u regionu Marib, inače izuzetno bogatom gasom i naftom. Tu su i Snage nacionalnog otpora, vojna frakcija lojalna vladi koju predvodi Tariq Saleh, nećak pokojnog predsjednika. Onе na terenu predstavljaju ključnu protivtežu kako napredovanju Huta, tako i težnjama južnjačkih separatista.
Huti trenutno drže zapadni dio zemlje, uključujući prijestolnicu, i ključne pomorske rute. Međunarodno priznata vlada kontroliše centralni i istočni dio Jemena, dok se na jugozapadu, oko grada Taiza, vode žestoke borbe za prevlast.
Međutim, nakon što su u septembru zauzeli Moku i proširili kontrolu nad moreuzom Bab el-Mandeb, Huti su dodatno pojačali pritisak. Blokada saudijskih brodova i napadi na naftovode (poput napada na gasovod Istok-Zapad) ozbiljno su poremetili izvoz energije, gurnuvši međunarodne cijene nafte iznad granice od 100 dolara po barelu.
Kao odgovor, vojna koalicija predvođena Rijadom presrela je raketne napade na prijestolnicu i luku Yanbu, vitalni centar za izvoz saudijske nafte, dok Huti poručuju da će na svaku vojnu eskalaciju odgovoriti istom mjerom.
Zapad priskače u pomoć Rijadu
Iako je Saudijska Arabija tražila od američkog predsjednika Donalda Trumpa direktne vojne udare na Hute, Washington se do sada suzdržavao, strahujući od otvaranja novog fronta dok je već angažovan u kompleksnim odnosima sa Iranom. Paralelno s tim, američki zvaničnici održali su tajne sastanke sa predstavnicima Huta u Omanu.
S druge strane, Velika Britanija je odlučila da reaguje. Britanski premijer Andy Burnham potvrdio je da će London pružiti "defanzivnu podršku" Saudijskoj Arabiji u vidu punjenja borbenih aviona gorivom u zraku. Operacija će se sprovoditi pomoću specijalizovanog aviona "Voyager", stacioniranog u bazi RAF-a Akrotiri na Kipru.
Ovaj potez, koji su odobrili britanski ministri odbrane i vanjskih poslova, Wes Streeting i Ed Miliband, predviđen je da traje nekoliko sedmica i ima za cilj asistenciju saudijskim lovcima u presretanju dolazećih projektila i dronova.
Uključivanje Zapada moglo bi se proširiti, o čemu svjedoči i izjava generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, koji je nagovijestio mogućnost šire evropske podrške. "Ne bi me iznenadilo da se vode razgovori među evropskim saveznicima. Ako NATO može da pomogne, uvijek smo spremni za to", poručio je Rutte.