ADVERTISEMENT

Takvi izgledi predstavljaju širu globalnu ekonomsku prijetnju, kao i političku ranjivost za američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči kongresnih izbora u novembru, s obzirom na to da su birači osjetljivi na račune za energiju i neskloni angažmanima u inostranstvu.

Analitičari JP Morgana naveli su u izvještaju u petak da se "tržište pomjera s procjene čistog geopolitičkog rizika kroz cijene na suočavanje s konkretnim operativnim poremećajima, jer zatvaranja rafinerija i ograničenja izvoza počinju narušavati preradu sirove nafte i regionalne tokove snabdijeavnja".

Sukob je već doveo do obustave oko petine globalnoh snabdijeavnja sirovom naftom i prirodnim plinom, dok Teheran napada brodove u Hormuškom moreuzu između svojih obala i Omana, kao i energetsku infrastrukturu diljem regije, piše Reuters.

Globalne cijene nafte porasle su ove sedmice 24 posto, na više od 90 dolara po barelu, i na putu su prema najvećem sedmičnom rastu od pandemije, što podiže cijene goriva za potrošače širom svijeta.

Gotovo potpuno zatvaranje moreuza znači da su veliki regionalni proizvođači nafte - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Kuvajt - morali obustaviti isporuke čak 140 miliona barela nafte, što je otprilike 1,4 dana globalne potražnje, svjetskim rafinerijama.

Zbog toga se skladišta nafte i plina u Persijskom zaljevu ubrzano pune, zbog čega se smanjuje proizvodnja na naftnim poljima u Iraku, a Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati vjerovatno će biti sljedeći, navode analitičari, trgovci i izvori.

Novi napadi na zalivske zemlje, i nakon što se Iran izvinio

Izvor iz državne naftne kompanije u regiji, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će uskoro svi morati prekinuti rad ako brodovi ne dođu.

Amir Zaman, voditelj komercijalnog tima za Ameriku u kompaniji Rystad Energy, rekao je da bi naftnim poljima, koja su prisiljena na zatvaranje širom Bliskog istoka zbog poremećaja u brodarstvu, moglo trebati neko vrijeme za povratak u normalu.

Dodao je da bi sukob mogao završiti, ali povratak proizvodnje na prijašnji nivo mogao bi trajati danima, sedmicama ili mjesecima, u zavisnosti od vrste i starosti polja te načinu na koji su morala biti zatvorena.

Iranske snage u međuvremenu gađaju regionalnu energetsku infrastrukturu, uključujući rafinerije i terminale, prisiljavajući ih takođe na zatvaranje, pri čemu su neki od tih pogona teško oštećeni u napadima i zahtijevaju popravke.

Katar je u srijedu proglasio višu silu na izvoz plina nakon napada iranskih dronova, a izvorima Reutersa rečeno je da bi povratak na normalne nivoe proizvodnje mogao potrajati najmanje mjesec dana. Katar osigurava 20 posto globalnog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Saudijska rafinerija Ras Tanura i izvozni terminal sirove nafte takođe su zatvoreni zbog napada, a pojedinosti o šteti nisu poznate.

Opasnost u moreuzu

Bijela kuća opravdala je napad na Iran tvrdeći da je ta zemlja predstavljala neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama, ne iznoseći pojedinosti. Trump je takođe izrazio zabrinutost zbog nastojanja Irana da se domogne nuklearnog oružja.

Brz završetak rata umirio bi tržišta, no povratak na predratno snabdijevanje i cijene mogao bi potrajati sedmicama ili mjesecima, što zavisi o razmjerima štete na infrastrukturi i u brodarstvu.

Joel Hancock, energetski analitičar u Natixis CIB-u, rekao je da, s obzirom na fizičku štetu uzrokovanu iranskim napadima, zasad nije uočeno ništa što bi se smatralo strukturalnim, iako rizik ostaje dok god rat traje.

Najveće pitanje za energetsko snabdijevanje jeste kako će i kada Hormuški moreuz ponovo postati siguran za plovidbu.

Trump je ponudio vojnu pratnju naftnim tankerima i obećao američku podršku u osiguranju plovila u regiji. Međutim, sigurnost u plovnom putu mogla bi biti nedostižna jer Iran ima kapacitete mjesecima održavati napade dronovima na brodove, navode obavještajni i vojni izvori.

Sukob bi takođe mogao podstaći zemlje da dopune svoje strateške rezerve nafte nakon završetka neprijateljstava jer je razotkrio opasnosti niskih zaliha, što bi povećalo potražnju za naftom i poduprlo visoke cijene.

Rizici u Aziji

U međuvremenu se poremećaj u isporukama energije odražava na lance snabdijevanja i privrede u Aziji zavisne od uvoza, koja 60 posto svoje sirove nafte nabavlja s Bliskog istoka.

U Indiji je državna rafinerija Mangalore Refinery and Petrochemicals ove sedmice proglasila višu silu na izvoz benzina, pridruživši se rastućem broju rafinerija u regiji koje ne mogu ispuniti prodajne ugovore zbog nedostatka snabdijeavnja.

Najmanje dvije rafinerije u Kini smanjile su rad, a Kina je kao veliki snabdjevač regije zatražila od rafinerija da obustave izvoz goriva.

Tajland je takođe obustavio izvoz goriva, dok je Vijetnam prekinuo isporuke sirove nafte.

Poremećaj je pogodovao Rusiji jer su cijene ruskih pošiljki sirove nafte porasle nakon što je SAD indijskim rafinerijama dala odgađanje od 30 dana za kupovinu ruske nafte kao zamjenu za izgubljenu naftu s Bliskog istoka. Vašington je prije vršio pritisak na Indiju da smanji uvoz ruske nafte pod prijetnjom carinama.

U Japanu, drugom po veličini svjetskom uvozniku LNG-a, terminski ugovori za električnu energiju u Tokiju za fiskalnu godinu koja počinje u aprilu skočili su ove sedmice za više od trećine zbog očekivanja viših cijena goriva.

U Seulu su vozači čekali u redovima na benzinskim postajama predviđajući rast cijena.

Evropa

Za evropske potrošače kriza u snabdijevanju plinom i više cijene predstavljaju dvostruki udarac.

Regija je bila najteže pogođena poremećajem u snabdijevanju plinom zbog sankcija na uvoz ruskih energenata nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Evropa se okrenula uvozu LNG-a kako bi zamijenila ruski plin iz gasovoda, a sada mora kupiti 180 više pošiljki LNG-a nego prošle godine kako bi napunila skladišta plina do potrebnih rezervi prije iduće zime.

Rizik za Trumpa uoči izbora

Rizici snabdijevanja za Sjedinjene Države manji su jer je zemlja posljednjih godina postala najveći svjetski proizvođač nafte i plina.

Ipak, cijene američke sirove nafte i goriva rastu usporedo s međunarodnim tržištima pa su cijene benzina i dizela na pumpama pogođene čak i ako je domaće snabdijevanje obilno.

Na primjer, prosječna maloprodajna cijena benzina u SAD-u dostigla je u petak 3,32 dolara po galonu na nacionalnoj razini, što je 34 centa više nego prošle sedmice, dok su cijene dizela dostigle 4,33 dolara po galonu, u odnosu na 3,76 dolara prije sedam dana, prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA).

Više cijene na pumpama velik su rizik za Trumpa i republikance uoči izbora u novembru.

Mark Malek, glavni investicijski direktor u kompaniji Siebert Financial, istaknuo je da su cijene benzina psihološki moćne jer predstavljaju nivo inflacije koju potrošači vide svaki dan.