ADVERTISEMENT

Prema izvještaju, oko 70 odsto slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu, a više od polovine globalne hrane uzgaja se u područjima gdje su zalihe vode u opadanju ili nestabilne.

Kako je navedeno, klimatska kriza pogoršava problem otapanjem ledenih glečera i uzrokujući nagle promjene između ekstremno sušnih i vlažnih perioda.

Polovina velikih svjetskih jezera smanjila se od ranih devedesetih godina, a čak su i nacije bogate vodom, poput Velike Britanije, u opasnosti zbog zavisnosti o uvozu hrane i drugih proizvoda za čiju je proizvodnju potrebna voda.

Naglašeno je da problem prekomjerne upotrebe i zagađenje vode mora da bude hitno riješen jer niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, piše britanski "Guardian" pozivajući se na izvještaj.

Navedeno je da su mnoga društva dugo koristila vodu brže nego što se ona mogla prirodno nadoknaditi u rijekama i tlu.

Takav rezultat je svijet u kojem 75 odsto ljudi živi u zemljama kvalifikovanim kao vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, a dvije milijarde ljudi živi na tlu koje tone zbog urušavanja podzemnih vodonosnika.

Prekomjerno iskorištavanje podzemnih voda uzrokovalo je slijeganje gradova širom svijeta - Rafsanjan u Iranu tone 30 centimetara godišnje, Tulare u SAD za oko 28, a Meksiko Siti za oko 21, a pogođeni su i drugi veliki gradovi poput DŽakarte, Manile, Lagosa i Kabula.

Među najvidljivijim znakovima vodnog bankrota, navodi se u izvještaju, jeste 700 vrtača koje prekrivaju intenzivno obrađivanu ravnicu Konija u Turskoj.

Čovječanstvo je drastično smanjilo količinu dostupne vode i uništavanjem prirodnih zaliha, poput močvara, kao i zagađivanjem vodenih puteva, a u posljednjih pet decenija uništena su močvarna područja veličine EU.

Izvještaj poziva na temeljno preispitivanje načina na koji se voda štiti i koristi širom svijeta.