ADVERTISEMENT

Naučnici upozoravaju da je "samo pitanje vremena" kada će se Prudhoe Dome na Grenlandu početi topiti - jer emisije koje zadržavaju toplotu nastavljaju pržiti planetu.

Ogromna ledena kapa debljine 500 metara otprilike je iste veličine kao Luksemburg, pokrivajući oko 2.500 kvadratnih kilometara. Njen nestanak bi izazvao katastrofalne posljedice širom svijeta, sposobne da povećaju nivo mora i do 73 centimetra.

Da bismo ovo stavili u perspektivu, Copernicus navodi da je za svaki centimetar porasta nivoa mora oko šest miliona ljudi više izloženo poplavama obale, piše Euronews Green.

Prudhoe Dome na Grenlandu otopio se prije

Upozorenje slijedi nakon projekta iz 2023. godine koji su vodili GreenDrill i Univerzitet u Buffalu s ciljem prikupljanja stijena i sedimenata zakopanih ispod ledenog pokrivača Grenlanda. Njihovi nalazi objavljeni su u Nature Geoscience.

Istraživači su izvukli uzorke sa dubine od 508 metara ispod površine i koristili tehniku ​​koja se naziva luminiscentno datiranje. Kada se sediment zakopa, elektroni mogu ostati zarobljeni unutra sve dok se sediment ponovo ne izloži svjetlosti, što omogućava naučnicima da procijene kada su posljednji put bili izloženi dnevnoj svjetlosti.

Otkrili su da se ledena kupola posljednji put topila prije otprilike 7.000 godina, tokom ranog holocenskog perioda. Ovo je mnogo novije nego što se ranije znalo i sugerira da je kupola „vrlo osjetljiva na umjerene temperature“.

Holocenski period obuhvata posljednjih 11.7000 godina, počevši nakon posljednjeg velikog ledenog doba. Karakterizira ga relativno topla klima, s temperaturama oko 3-5℃ višim nego danas.

"Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem"

Neke projekcije upozoravaju da bi, ukoliko se emisije ne smanje, svijet mogao dostići te nivoe zagrijavanja do 2100. godine. Istraživački tim se nada da će ponovo bušiti na ledenom pokrivaču kako bi im pomogli da predvide stopu topljenja i tačno procijene koliko je zagrijavanje u prošlosti dovelo do topljenja leda.

„Ovo je vrijeme poznato po klimatskoj stabilnosti, kada su ljudi prvi put počeli razvijati poljoprivredne prakse i poduzimati korake prema civilizaciji“, kaže Jason Briner, profesor i vanredni predsjedavajući katedre za nauke o Zemlji, koji je bio jedan od voditelja studije.

„Dakle, ako su prirodne, blage klimatske promjene tog doba otopile Prudhoe Dome i povukle ga potencijalno hiljadama godina, možda je samo pitanje vremena kada će se ponovo početi ljuštiti od današnjih klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.“