Rak, Alchajmerova bolest i ozbiljna srčana oboljenja mogli bi da postanu prošlost za manje od deset godina. Tako barem tvrdi Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, koji vjeruje da će vještačka inteligencija omogućiti medicinska otkrića kakva su donedavno djelovala gotovo nezamislivo.
Amodei je ovu prognozu iznio u video-prezentaciji namijenjenoj potencijalnim investitorima, objavljenoj 10. novembra. Prema njegovim riječima, AI bi do sredine naredne decenije mogao da omogući veliki napredak u borbi protiv raka, Alchajmerove bolesti, srčanih i mentalnih oboljenja.
Njegov optimizam zasniva se na mogućnosti da vještačka inteligencija značajno ubrza biološka istraživanja, pronalaženje novih molekula i razvoj terapija. Anthropic već sarađuje sa šest biotehnoloških i farmaceutskih organizacija, koristeći svoj AI model Claude za rješavanje konkretnih problema u razvoju lijekova.
Prvi rezultati pokazuju koliko ova tehnologija može da ubrza određene faze istraživanja. U saradnji sa kompanijom Divergence Labs, Claude je za približno mjesec dana generisao oko 35.000 potencijalnih dizajna antitela za liječenje alergija na hranu. Dio kandidata pokazao je obećavajuće rezultate u početnim laboratorijskim ispitivanjima.
U drugom eksperimentu, naučnici kompanije Generate Biomedicines koristili su Claude za unapređenje eksperimentalne terapije protiv raka. Jedno od razvijenih rješenja omogućilo je imunim ćelijama da u laboratorijskim uslovima proizvode oko deset puta više receptora koji prepoznaju ćelije raka.
Međutim, farmaceutska industrija nije ni približno toliko optimistična kada je reč o rokovima. Jeff Leiden, izvršni predsednik kompanije Vertex Pharmaceuticals, ocijenio je slične prognoze tehnoloških lidera kao potpuno neutemeljene.
Prema njegovim rečima, Vertex je sarađivao sa približno 50 kompanija koje razvijaju AI tehnologiju i analizirao oko 10.000 potencijalnih ljekovitih jedinjenja, ali takav pristup još nije doveo do gotovog lijeka.
Problem je što pronalaženje obećavajućeg molekula predstavlja tek početak razvoja terapije. Svaki kandidat mora da prođe laboratorijska i pretklinička ispitivanja, zatim više faza testiranja na ljudima i konačno dobije odobrenje regulatornih tijela. Čitav postupak često traje duže od deset godina.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da ubrzavanje računarskih simulacija ne znači automatski i brže dokazivanje bezbjednosti i efikasnosti novih lijekova.
Amodeijeva vizija zato ostaje izuzetno ambiciozna. Vještačka inteligencija već pokazuje da može da ubrza pojedine dijelove medicinskih istraživanja, ali između uspješnog laboratorijskog eksperimenta i terapije koja zaista spasava ljudske živote još postoji ogroman put.