ADVERTISEMENT

Tramp i Putin trebaju se sastati u Aljasci u petak kako bi razgovarali o tome kako okončati sukob koji traje tri i po godine, najveći u Evropi od Drugog svjetskog rata, javlja Reuters.

Tramp je rekao da će obje strane morati da zamijene teritoriju kako bi okončale borbe, koje su odnele desetine hiljada života.

Dodao je da će razgovori na Aljasci biti sastanak "ispitivanja" dok on teži prekidu vatre u ratu Moskve protiv Ukrajine, nakon što je prošle sedmice, na zaprepaštenje u Kijevu i Evropi, rekao da bi svaki dogovor uključivao "određenu razmjenu teritorija".

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji u Berlinu ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zelenski: Putin blefira

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka rekao je da mu je predsjednik SAD-a Donald Trump obećao kako će ga odmah nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kontaktirati kako bi ga izvijestio o razgovorima.

Dodao je da će, ako ciljevi dogovoreni danas ne budu ostvareni, razgovarati o tome što dalje poduzeti.

U uvodnim komentarima Zelenski je naglasio europsko jedinstvo i "vrlo intenzivnu" koordinaciju s europskim čelnicima.

"O onome što se tiče Ukrajine mora se razgovarati s Ukrajinom", poručio je, podupirući ideju o naknadnom trilateralnom summitu s Trumpom i Putinom.

Ponovio je i da na Rusiju treba vršiti veći pritisak, ustvrdivši da Putin "blefira" kada tvrdi da ga sankcije ne pogađaju.

Merz: Postoji nada da se nešto pokreće nakon razgovora s Trumpom

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je nakon razgovora s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom da prekid vatre mora biti prvi korak prema trajnom mirovnom dogovoru.

Naglasio je europsko načelo da se "granice ne smiju mijenjati nasiljem" te da se bilo kakve rasprave o teritoriju trebaju voditi u kontekstu postojeće linije bojišnice. Dodao je i da europski partneri žele osigurati "snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu".

"Strategija se temelji na potpori Ukrajini i pritisku na Rusiju. Ako na Aljasci ne bude pomaka s ruske strane, SAD i Europljani moraju pojačati pritisak", rekao je Merz.

Prema njegovim riječima, Trump se "u velikoj mjeri slaže" s europskim stajalištem, a razgovor je opisao kao "vrlo dobar i konstruktivan". Zaključio je optimistično: "Postoji nada da se nešto pokreće. Postoji nada da bi moglo doći do mira u Ukrajini."

Otvarajući svoju izjavu, Merz je rekao da su europski čelnici odlučni pomoći da summit između Trumpa i Putina, koji će se u petak održati na Aljasci, bude uspješan. "Mi Europljani činimo sve što možemo da usmjerimo pripreme za ovaj sastanak u pravom smjeru", istaknuo je, dodajući da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od početka uključen u pripreme.

Macron: Trump želi postići prekid vatre

Zelenski i Merz su učestvovali u video konferenciji s čelnicima Finske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Poljske i Europske unije. Prisustvovao je i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, a razgovoru su se oko 15 sati pridružili Trump i potpredsjednik JD Vance.

Prema navodima Reutersa, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je predsjednik SAD-a Donald Trump europskim čelnicima poručio kako "želi postići prekid vatre u Ukrajini tokom sastanka s Putinom".

Šta su europski lideri željeli postići razgovorom s Trumpom?

Mogućnost da predsjednik SAD-a Donald Trump sam sjedne za stol s Vladimirom Putinom izazvala je nervozu među europskim čelnicima.

Iako je Trump posljednjih sedmica javno pokazivao podršku Ukrajini, u europskim prijestolnicama strahuju da bi ga Putin, bivši špijun KGB-a, mogao nagovoriti da prihvati njegovu verziju rješenja sukoba.

Od objave da će se summit na Aljasci održati u petak, europski lideri nastoje još jednom razgovarati s Trumpom i prenijeti mu svoje stavove. Sada kada su to i uspjeli, fokusiraju se na tri ključne poruke:

Prvo, Rusija mora pristati na prekid vatre prije nego što se uopće počne razgovarati o teritorijalnim pitanjima. Ukrajina i njezini saveznici smatraju da se Moskvu ne može ozbiljno shvatiti u mirovnim pregovorima dok svakodnevno bombardira ukrajinske gradove i pokušava zauzeti još teritorija.

Drugo, ne smije biti odluka o Ukrajini bez Ukrajine. Brine ih da bi, ako Kijev ne bude za pregovaračkim stolom, mogao postati predmet trgovine. Europski čelnici jasno naglašavaju da dogovor nije moguć bez izravnog sudjelovanja ukrajinskog vodstva.

Treće, Ukrajina neće prihvatiti razmjenu teritorija. Iako postoje različite verzije o Putinovim navodnim uvjetima za prekid rata, većina ih uključuje zahtjev da se Ukrajina povuče iz dijelova Donjecke oblasti koje još drži, moguće u zamjenu za rusko povlačenje iz drugih područja. Za Kijev i Europu, nagrađivanje Rusije teritorijem koji nije uspjela osvojiti silom potpuno je neprihvatljivo, javlja CNN.

Rusija objavila zahtjeve

Rusija je rekla da se njezin stav o ratu u Ukrajini nije promijenio otkako je predsjednik Vladimir Putin prošle godine postavio svoje uvjete: da Ukrajina u potpunosti povuče svoje snage iz ključnih ukrajinskih područja i napusti svoje ambicije za članstvom u NATO-u.

Rusija trenutno kontrolira 19 posto Ukrajine, uključujući cijeli poluotok Krim, cijelu Luhansku oblast, preko 70 posto Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnipropetrovske oblasti.

Putin je također rekao da će Kijev morati službeno obavijestiti Moskvu da napušta svoje planove o pridruživanju NATO-u te da namjerava ostati neutralan i nesvrstan.