ADVERTISEMENT

Izraelska vlada ima na stolu prijedlog o stvaranju novog entiteta od nule u Gazi nakon poraza Hamasa, otkriva dokument koji je Euronews vidio od decembra 2023. godine.

Prijedlog, u obliku akademskog rada od 32 stranice pod nazivom "Program sigurnosti i oporavka Gaze, kako bi trebao izgledati dan poslije", autori su Izraelski forum za odbranu i sigurnost - grupa od preko 35.000 rezervista izraelskih sigurnosnih snaga - i dobro etablirani think tank Jerusalemski centar za sigurnost i vanjske poslove.

Studija je predstavljena izraelskoj vladi u nepoznatom datumu između njenog stvaranja i sada, i predstavlja jednu od budućih opcija koje Izrael trenutno razmatra za Pojas Gaze, prema zvaničnicima koji su razgovarali sa Euronewsom.

Prijedlog prikazuje kako bi "dan poslije" trebao izgledati u scenariju pada Hamasa. To podrazumijeva ekonomsku obnovu, izgradnju infrastrukture i, kako kažu autori studije, "iskorijenjavanje ubilačke ideologije", što je također označeno kao proces "denacifikacije".

"Kako bismo se pripremili za novo stanje stvari, iako rezultati vojne operacije još nisu postignuti, potrebno je pripremiti uređen plan za kontrolu Pojasa Gaze nakon pada Hamasa", navodi se u dokumentu.

Plan eksplicitno isključuje suverenitet Palestine, odnosno Palestinske uprave (PA), ili prisustvo Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kao izvora humanitarne pomoći.

"Ništa manje ozbiljna nije ni luda ideja o uspostavljanju palestinske države u Gazi", navodi se u dokumentu.

Međutim, u dokumentu se ne navodi da li Izrael namjerava anektirati Pojas, iako je jasno navedeno da Izraelske sigurnosne snage (IDF) žele imati veći utjecaj na cjelokupno upravljanje poslovima Gaze.

Autentičnost dokumenta potvrdio je jedan visoki vladin zvaničnik koji je razgovarao s Euronewsom pod uvjetom anonimnosti kako bi izbjegao miješanje u rad vlade, kao i Ohad Tal i Simcha Rothman, dva člana Kneseta iz krajnje desničarske Nacionalne vjerske stranke, koja je dio vladajuće koalicije.

"Sadržaj ovog dokumenta dio je planova koje vlada razmatra, oni su na stolu", potvrdio je visoki vladin zvaničnik za Euronews.

Zvaničnik je precizirao da to nije "finalizirani plan", međutim, on je "definitivno dio scenarija koji su na stolu".

"Ovaj plan je na stolu i u skladu je s pravcem u kojem vlada ide", potvrdio je Tal.

Rothman je rekao za Euronews da, iako plan ostaje "pokretna meta", okvirni kriteriji, kao što su "eliminacija Hamasa, bez prisustva PA (Palestinske uprave) u Gazi, bez palestinske države, bez UNWRA-e, (su) u skladu s mojim pristupom i, koliko je meni poznato, s pristupom vlade."

Euronews je kontaktirao ured premijera Benjamina Netanyahua za komentar, ali do trenutka objavljivanja nije dobio odgovor.

Šta dokument sadrži?

List navodi da bi novi entitet, kojim bi prvobitno upravljala IDF, trebao uspostaviti novi mehanizam za obnovu, ekonomski razvoj, upravljanje pomoći i "preodgoj" društva Gaze.

Neki dijelovi prijedloga koji je Euronews dobio na uvid i akcije izraelske vlade najavljene početkom maja mogli bi ići u istom smjeru.

Dana 5. maja, izraelska vlada je dala zeleno svjetlo IDF-u da započne masovnu operaciju preuzimanja kontrole nad cijelom Gazom. Odluka je donesena ubrzo nakon što je vojska najavila mobilizaciju desetina hiljada rezervista.

Istog dana, Netanyahu je najavio da se može očekivati ​​daljnje raseljavanje 2,1 miliona stanovnika Gaze kao rezultat masovnih kopnenih operacija koje su započete.

Detaljna studija datira otprilike dva mjeseca nakon 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti Hamasa napali izraelske zajednice na granici s Gazom, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 za taoce.

Izraelska vojska tvrdi da je ubila oko 20.000 boraca Hamasa, dok istovremeno izvještava o oko 3.000 mrtvih i ranjenih među svojim vojnicima.

U prijedlogu se ne spominju izraelski taoci.

Napad Hamasa izazvao je rat između Izraela i Hamasa u Pojasu, u kojem je živote izgubilo 52.000 Palestinaca, prema posljednjim podacima ministarstva zdravstva Gaze, a koje ne pravi razliku između smrti civila i boraca.

Međutim, dva izvora upoznata s dokumentom, koji su razgovarali s Euronewsom pod uvjetom anonimnosti, potvrdila su da je studija zamišljena prije napada Hamasa 7. oktobra, ali je zamišljena više za Zapadnu obalu, nego za Gazu.

Prijedlog je podijeljen u tri različite faze, gdje se prve dvije smatraju najvažnijima, gdje se predviđa da će Izraelci u velikoj mjeri preuzeti i upravljati Pojasom, stvarajući novi entitet od nule.

Iako dokument predviđa treću, dugoročnu fazu u kojoj je ostavljen prostor za samoopredjeljenje onih koji žive u Pojasu, to bi se dogodilo tek nakon što se završi potpuno brisanje trenutne Hamasove mreže u Gazi.

"Bilo bi pogrešno staviti kola ispred konja, a bilo bi slično pogrešno unaprijed odrediti političku budućnost stanovništva Gaze i njegovog rukovodstva", budući da fokus Izraela nije samoopredjeljenje Palestinaca, već "okončanje vladavine Hamasa", navodi se u dokumentu.

Prva i druga faza

U scenariju pada Hamasa, IDF bi imao za cilj privremeno preuzeti cijeli Pojas Gaze, uz slobodno kretanje na terenu, a istovremeno dobiti potpunu kontrolu nad 12-kilometarskom granicom između Gaze i Egipta, uključujući i prelaz Rafah.

Izraelske odbrambene snage (IDF) su već djelimično uradile ono što je spomenuto u prijedlogu, stvarajući tampon zonu duž nekih dijelova granice. Od početka aprila, izraelska vojska je već preuzela kontrolu nad otprilike polovinom Gaze.

Da bi proširile tampon zonu, IDF je sistematski uništio svu infrastrukturu, čineći taj dio teritorije nenastanjivim.

Mora se uspostaviti "tampon zona duž granice s Izraelom", gdje "palestinski promet neće biti dozvoljen", navodi se u dokumentu.

U ovoj prvoj fazi, "možda će biti potrebno uvesti ratno stanje", navodi se u dokumentu, pri čemu bi IDF preuzeo sve civilne poslove, dok se ne uspostavi novi "mehanizam". Ovaj period bi mogao trajati od nekoliko mjeseci do godinu dana, prema studiji.

U drugoj fazi, izraelska vlada bi uspostavila pet administrativnih autonomnih vijeća. Prijedlog predlaže da se ona zovu "Sjeverni pojas Gaze, Grad Gaza, Centralni pojas Gaze, Kan Junis i Rafa".

Vijeća bi bila zadužena za upravljanje civilnim životom u Gazi nakon ispunjavanja određenih preduslova, kao što su nepovezanost s "terorističkim palestinskim frakcijama", priznavanje države Izrael i učešće u planu ponovnog obrazovanja koji se naziva i proces "denacifikacije".

Kontrola nad obrazovanjem ključni je dio studije, prema kojoj bi vijeća trebala imati "značajan nadzor" nad onim što se događa ne samo u učionicama već i tokom vannastavnih aktivnosti u kojima bi Izrael imao veći utjecaj.

Izrael bi također uspostavio Međunarodnu upravljačku direkciju (IMD) za pomoć, obnovu i nadzor administrativnih vijeća.

Formirala bi je ne samo izraelska vlada, koja bi trebala biti glavni akter, navodi se u dokumentu.

Složeno međunarodno prisustvo

U značajnom i složenom dijelu prijedloga, IMD bi uključivao SAD, neke evropske zemlje "kao što su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija", kao i "pragmatične sunitske zemlje" poput "Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i moguće Saudijske Arabije, kao dio šireg napora za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije".

U dokumentu je Izraelu predloženo da IMD učini jedinim izvorom pomoći za lokalna administrativna vijeća. Pomoć, kao što je direktna "novčana pomoć za ekonomski rast i obnovu infrastrukture", bila bi uslovljena specifičnim kriterijima, uključujući sprovođenje planova preodgojnih aktivnosti.

"U svakom slučaju, pomoć i obnova će se davati u skladu sa principom plana i procesa deradikalizacije i denacifikacije u obrazovnom sistemu, medijima i društvu", navodi se u dokumentu.

Izrael je već javno predložio da upravlja protokom pomoći Gazi, kako je detaljno navedeno u dokumentu koji je dobio Euronews.

Od 2. marta, protok pomoći za stanovnike Gaze je zaustavljen, stvarajući situaciju koju je UN opisao kao katastrofu, jer ljudima nestaje hrane i vode.

Početkom aprila, generalni sekretar UN-a António Guterres rekao je da je "Gaza polje smrti, a civili su u beskrajnoj petlji smrti."

UN je kritikovao izraelski prijedlog da se kontroliše humanitarna pomoć u Gazi usmjeravanjem preko vojnih centara, upozoravajući da bi to ugrozilo civile i humanitarne radnike, odvojilo ranjivo stanovništvo od pomoći i povećalo prisilno raseljavanje.

Izrael je više puta optužio militante Hamasa da zloupotrebljavaju priliv pomoći za ličnu korist i dalje jačanje grupe.

U prijedlogu je izraelskoj vladi sugerisano da treba da uspostavi crnu listu organizacija koje "ne smiju primati pomoć" ili ne mogu djelovati.

UN je jedna od međuvladinih organizacija koje Izrael ne želi u Pojasu Gaze. Međutim, dokument ostavlja otvorenu mogućnost za prisustvo agencije UN-a za izbjeglice, UNHCR-a.

U dokumentu se navodi da bi Izrael trebao favorizirati raspoređivanje tima po uzoru na Multinacionalne snage i posmatrače na Sinaju, mirovnu organizaciju osnovanu 1982. godine uz podršku SAD-a za praćenje demilitarizacije Sinajskog poluotoka prema mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela iz 1979. godine.

Nakon što se završe ostale faze, treća faza u kojoj Palestinci mogu samoodrediti predstavlja se kao mogućnost, iako nije detaljno opisana u prijedlogu.

"Predloženi plan ne postavlja stvarnu prepreku sposobnosti Palestinaca da postignu samoodređenje kada priznaju Izrael kao nacionalnu državu jevrejskog naroda i napuste put terorizma", navodi se u dokumentu.

Oštre kritike Evropske unije

Evropska unija je glavni donator Palestincima i podržava budućnost Gaze pod vodstvom reformirane PA i uz prisustvo UNRWA-e.

U prijedlogu plana oštro se kritikuje Evropska unija zbog njenih stavova i kaže se da ne bi trebala učestvovati u obnovi.

"Ne postoji namjera uključivanja Evropske unije kao partnera, već samo malog broja evropskih zemalja. Preporučujemo uključivanje zemalja koje su najuticajnije u Evropi i koje trenutno podržavaju Izrael u njegovom ratu protiv Hamasa: zemlje poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije“, navodi se u studiji.

Dokument ide još dalje, navodeći da njegova provedba ne zahtijeva međunarodnu saradnju, iako bi mogla pomoći.

"Ovaj plan ne zavisi od priznanja ili međunarodne saradnje. Izrael može provesti plan u Gazi sam ili samo sa nekoliko partnera i/ili pristalica. Ali široko priznanje i saradnja bi nesumnjivo pomogli da plan uspije brže i efikasnije", navodi se.