Broj otkrivenih neregularnih prelazaka vanjskih granica Evropske unije smanjen je za 29 posto u prvih deset mjeseci 2026. godine u odnosu na isti period prošle godine, a prema preliminarnim podacima Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), zabilježeno je gotovo 110.000 takvih prelazaka.
Pad broja prelazaka na gotovo svim glavnim migracijskim rutama rezultat je kontinuirane saradnje s partnerskim državama i preventivnih mjera u ključnim zemljama polaska, što je doprinijelo smanjenju broja plovila koja kreću prema Evropi, saopćio je Frontex.
Samo tokom oktobra otkriveno je oko 18.100 neregularnih prelazaka granice, što je šest posto manje nego u istom mjesecu 2025. godine, ali 22 posto više nego u septembru. Povećanje je prvenstveno posljedica naglog porasta dolazaka zapadnoafričkom rutom prema Kanarskim ostrvima.
Izvršni direktor Frontexa Hans Leijtens upozorio je da smanjenje ukupnog broja prelazaka ne znači i prestanak aktivnosti mreža za krijumčarenje migranata.
"Na većini ruta prema Evropi manje ljudi pokušava krenuti na put, a taj trend nastavljen je i tokom jeseni. Međutim, zapadnoafrička ruta prema Kanarskim ostrvima pokazuje koliko se situacija brzo može promijeniti. U oktobru je broj otkrivenih prelazaka na toj ruti bio četiri puta veći nego godinu ranije. Krijumčarske mreže ne nestaju kada brojke opadnu. One se premještaju i čekaju novu priliku", izjavio je Leijtens.
Istočnomediteranska ruta ostala je najprometnija u prvih deset mjeseci ove godine, s približno 38.200 registriranih prelazaka, što predstavlja smanjenje od 12 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najaktivniji dio te rute bio je pravac iz Libije prema grčkom otoku Kreti, ispred kopnene granice s Turskom i istočnih egejskih ostrva. Najčešće registrovani državljani na ovoj ruti bili su iz Sudana, Bangladeša i Afganistana.
Na centralnomediteranskoj ruti zabilježeno je oko 26.600 dolazaka, odnosno 55 posto manje nego u istom periodu prošle godine, što predstavlja najveći pad među glavnim migracijskim pravcima.
Libija je ostala glavno polazište migranata na toj ruti, s približno tri četvrtine svih dolazaka. Više od 16.000 ljudi stiglo je i na Kretu iz Libije, zbog čega je ta zemlja bila polazište za više od trećine svih neregularnih dolazaka u EU tokom ove godine.
Zapadnomediteranska ruta bila je jedina među glavnim migracijskim pravcima na kojoj je zabilježen porast, i to za 21 posto, s približno 19.700 otkrivenih prelazaka. Alžir je ostao glavna zemlja polaska, dok su Balearska ostrva i kopneni dio Španije bili najčešća odredišta.
Na zapadnoafričkoj ruti tokom prvih deset mjeseci registrovano je približno 12.300 prelazaka, što je 13 posto manje nego prošle godine. Međutim, samo u oktobru zabilježeno je oko 5.100 prelazaka, četiri puta više nego u istom mjesecu 2025. godine.