ADVERTISEMENT

„Pozivam vas da razmotrite preduzimanje ili nastavak preduzimanja mjera koje mogu održati punjenje skladišta ili smanjiti potrošnju gasa i električne energije onoliko dugo koliko je potrebno“, navodi se u pismu, objavio je Euronews, uz ocjenu da se situacija „nije poboljšala“ od prvog Jørgensenovog upozorenja u martu.

Upozorenje dolazi u trenutku kada su skladišta gasa u EU popunjena oko 70 odsto, što je približno 12 procentnih poena manje nego u istom periodu prošle godine, prema najnovijim podacima trgovinskog udruženja Gas Infrastructure Europe.

Nastavak poremećaja na Bliskom istoku i snažna konkurencija azijskih zemalja za pošiljke tečnog prirodnog gasa (LNG) dodatno podižu cijene i prijete da izazovu krizu u snabdijevanju.

Holandski TTF, evropsko referentno tržište za cijene prirodnog gasa, trenutno se kreće oko 72 evra po megavat-času, što je oko 40 evra više nego prije američkog i izraelskog bombardovanja Irana 28. februara.

Analitičari upozoravaju da bi tokom vrhunca zime cijene mogle skočiti iznad 100 evra po megavat-času ukoliko se količine LNG-a koje se izvoze iz zemalja Persijskog zaliva ne povećaju ili ukoliko norveško održavanje postrojenja produži ograničenja izvoza.

Najviši zvaničnik EU za energetiku naveo je da smanjenje potrošnje električne energije u periodima najveće potrošnje može značiti i manje sagorijevanje gasa u elektranama, čime bi se ublažio pritisak i na snabdijevanje gasom i na cijene električne energije.

Domaćinstva i kompanije već osjećaju posljedice visokih računa za energiju, dok su vlade pod pritiskom da zaštite potrošače od novog udara na cijene.

Evropska komisija posebno ukazuje na mjere koje su korištene tokom energetske krize 2022. godine, uključujući smanjenje potrošnje električne energije u periodima najveće potrošnje, podsticanje potrošača da putem pametnih brojila i tarifa pomjeraju potrošnju u druge periode, ograničavanje temperature u javnim zgradama, zabranu ili ograničavanje korištenja grijanja na otvorenom i gašenje nepotrebne javne rasvjete tokom noći.

Jørgensen, međutim, nije pozvao na uvođenje obaveznih mjera.

„Dobrovoljne i pažljivo planirane mjere smanjenja potrošnje pokazale su se korisnim tokom energetske krize 2022. godine i možemo se osloniti na iskustva iz tog perioda u trenutnoj situaciji“, navodi se u pismu.

Ipak, evropski komesar za energetiku uputio je ministre i na njihove nacionalne planove za vanredne situacije, koji sadrže ozbiljnije instrumente koji bi mogli biti aktivirani ukoliko se stanje pogorša. Među njima su ugovori o isporuci gasa koji omogućavaju prekid isporuke, kao i prebacivanje elektrana sa gasa na druga goriva.

Nema žurbe sa punjenjem skladišta

Jørgensen je takođe pozvao države članice da iskoriste fleksibilnost koju pružaju pravila EU o skladištenju gasa kako bi izbjegle paničnu kupovinu i razmotrile cilj od 80 odsto popunjenosti, umjesto agresivnog približavanja cilju od 90 odsto.

Uobičajeno je da je punjenje skladišta pitanje energetske sigurnosti, jer veće količine gasa pod zemljom predstavljaju veću rezervu kada tokom zime poraste potražnja. Međutim, velika kupovina gasa u trenutku kada su globalna tržišta već pod pritiskom može dodatno podići cijene.

Evropska komisija ocjenjuje da bi dostizanje nivoa popunjenosti od 80 odsto u trenutnim okolnostima moglo biti dovoljno za sigurnost snabdijevanja tokom zime, uz mogućnost da zemlje rasporede kupovinu na duži period i izbjegnu kasnu sezonu intenzivne potrage za gasom.

Danski komesar naveo je da EU ulazi u zimu sa otpornijim energetskim sistemom nego prije početka ruske invazije na Ukrajinu, ali da situacija nije bezbrižna.

„Iako su skladišta gasa u EU izuzetno slabo popunjena i situacija ostaje izazovna, trenutno nema neposrednih rizika po sigurnost snabdijevanja“, navodi se u pismu.

Od krize cijena do krize snabdijevanja

Uprkos uvjeravanjima, Brisel više ne govori samo o zaštiti potrošača od visokih cijena. Od vlada članica traži da upravljaju potražnjom jer sama potrošnja postaje dio problema sa snabdijevanjem.

„Kao što smo razgovarali u okviru Radne grupe za energetsku uniju, suočavamo se sa krizom cijena koja je povezana sa krizom snabdijevanja“, navodi se u pismu.

Brisel za sada pažljivo pravi razliku između pogoršanja situacije sa cijenama i neposredne fizičke nestašice, uz ocjenu da trenutno nema neposrednog rizika po sigurnost snabdijevanja.

EU bi mogla imati dovoljno gasa da prebrodi zimu, ali njegovo obezbjeđivanje moglo bi biti znatno skuplje, posebno ukoliko globalno LNG tržište ostane pod pritiskom, a evropske zemlje budu morale da se takmiče sa drugim kupcima.