Prvi dani Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku protekli su u znaku oštrih poruka, ultimatuma i retorike koja odražava duboko podijeljeni svijet. Oslikavajući sumornu atmosferu sa Ist Rivera, karijerni diplomata i stručnjak za evropsku i američku spoljnu politiku Dragana Filipović ocijenila je za Euronews Srbija da su Ujedinjene nacije danas praktično blokirane i da ne mogu da ostvare svoju osnovnu ulogu u očuvanju svjetskog mira.
ADVERTISEMENT
Komentarišući otvaranje zasjedanja i uvodno obraćanje generalnog sekretara Antonija Gutereša, Filipović je istakla da se međunarodna organizacija nalazi u nezapamćenoj krizi.
"Pokazale su se dvije stvari: da postoje problemi koje bi Ujedinjene nacije trebalo da rješavaju kada je u pitanju mir i bezbjednost u svijetu, a da to nije moguće jer je blokiran Savjet bezbjednosti, ne postoji politička volja, niti su one uopšte u igri da se bave saradnjom, pregovorima i medijacijom. Gutereš je prvi generalni sekretar koji se našao u situaciji da biva potpuno zaobiđen u svim krizama, pa samim tim i sama organizacija“, navodi Filipović.
Ona dodaje da je preka potreba za obnovom multilateralizma ostala u sjenci jačanja bipolarizma i pregovora vodećih svjetskih sila.
"Jasno se pokazuje da dok slušamo vapaj za obnovom multilateralizma, istovremeno jača bipolarizam. Ova debata u UN našla se prilično u sjenci onoga što se dešava u Vašingtonu, gdje dva glavna igrača uspostavljaju svoj dogovor o budućoj saradnji“, ističe sagovornica Euronews Srbija.
Trampova retorika namijenjena domaćoj javnosti
Govoreći o oštrom nastupu američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovim prijetnjama upućenim Teheranu da prihati sporazum ili se suoči sa uništenjem, Filipović smatra da je takav ton bio prvenstveno namijenjen glasačima u Sjedinjenim Američkim Državama pred predstojeće novembarske izbore.
"Trump je u svom govoru imao potrebu da američkoj javnosti kaže kako koristi američku moć – i vojnu i finansijsku. Prosto, sve što je govorio o tom svom 'zlatnom dobu' i postignutim uspjesima bilo je upućeno prije svega američkoj javnosti, dok je za evropske političare i Peking takav način komunikacije neprihatljiv“, objašnjava ona.
Kada je riječ o situaciji na Bliskom istoku i porukama izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, Filipović ocjenjuje da se on nalazi u sve većoj međunarodnoj izolaciji.
"Benjamin Netanjahu je u svom govoru na sve moguće načine pokušao da opravda vojnu intervenciju Izraela jer se na međunarodnom planu nalazi u sve većoj izolaciji. Imao je potrebu, najprije pred izbore u svojoj zemlji, da obuzda tu situaciju, a s druge strane se obraćao Amerikancima i predsjedniku Trumpu kako bi i dalje zadržao ključnog saveznika“, kaže ona.
Šta poručuje Marko Rubio
Osvrćući se na izjavu američkog državnog sekretara Marka Rubija u kojoj je spomenuo Srbiju i mogućnost svoje posjete, Filipović poziva na realno sagledavanje stanja u diplomatiji i ocjenjuje da je pred obostranim odnosima još dosta posla.
"Rubio je diplomata i na pitanje o strateškoj saradnji sa Srbijom odgovorio je da rade na tome i da je već bilo kontakata različitih američkih i srpskih institucija, ali je jasno naglasio da postoje 'vrlo eksplozivna pitanja koja izazivaju međunarodnu pažnju'. Bilo bi jako dobro da dođe do te posjete i da dignemo odnose sa Amerikom na viši nivo, ali do tog momenta treba puno da se odradi. Amerikanci ne dolaze u posjete na visokom nivou ako nemaju konkretan rezultat u svoju korist“, zaključuje Dragana Filipović.