Predsjednica Evropske komisije Ursula don ver Lajen održala je svoj godišnji govor o stanju Evropske unije u Strazburu, u Francuskoj.
ADVERTISEMENT
Među njenim glavnim najavama bili su evropski plan za slučaj toplotnih talasa, Vijeće za sigurnost sa saveznicima istih stajališta te okvir za hitno djelovanje u slučaju masovnog dolaska nezakonitih migranata, nadahnut graničnom krizom u Seuti.
Von der Leyen je takođe otvorila vrata tome da Kanada postane prva „pridružena članica” Evropske unije, čime bi se odnosi podigli na „najvišu moguću razinu”.
Osvrnula se i na ubrzani razvoj sistema vještačke inteligencije, ograničenja upotrebe društvenih mreža za djecu, ruski rat protiv Ukrajine, hibridno ratovanje te situaciju na Bliskom istoku.
"Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena”
Predsjednica Evropske komisije je na početku obraćanja o stanju Evropske unije rekla: “Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena”, citirajući britanskog književnika Charlesa Dickensa.
“Tako se najbolje može opisati svijet u kojem živimo”, rekla je Von der Leyen.
Ona je rekla da je nevjerovatna brzina promjena, a da su izazovi izuzetni. Istakla da stanje Evropske unije nikada nije bila snažnije, ali istovremeno, stanje Unije može djelovati i nesigurnije nego ikada.
“Ove dvije izjave mogu zvučati nekompatibilne, ali su obje istinite i reflektuju trenutno kompleksno vrijeme”, navela je Von der Leyen.
Von der Leyen je istakla da se Evropa, suočena sa sve više neprijateljskom sigurnosnom situacijom, hvata u koštac s izazovima i da je u proteklih pet godina povećala izdvajanja za odbranu za 80 posto.
"Ovo je Evropa koja stoji jedni uz druge", rekla je, dodajući da se u toj borbi pruža podrška i Ukrajini.
Von der Leyen je kazala da je Evropska unija izabrala da se bori protiv "toksičnog uticaja" Rusije, da stoji uz Ukrajinu koja se bori za svoju budućnost i za evropsku bezbjednost, kao i da stoji uz Grenland.
Evropa mora biti spremna donijeti „jasne fiskalne odluke” za svoje građane, izjavila je predsjednica Evropske komisije tokom svog govora o stanju Unije u srijedu.
“Naša ekonomija je bolje nego što se očekivalo podnijela posljedice ratova na Bliskom istoku. Stopa nezaposlenosti je blizu rekordno niskih vrijednosti. Ipak, pritisak uslijed viših cijena energenata i troškova zaduživanja teško pogađa građane i privredu”, rekla je ona.
Naglasila je da će morati donijeti jasne odluke kako bi se osigurala fiskalna održivost uz istovremenu zaštitu investicija.
Stoga je pokretanje evropske ekonomije naš prioritet broj jedan”, dodala je Von der Leyen.
Evropski plan za toplotne talase
Evropska komisija će predstaviti "Evropski plan za toplotne talase" nakon što su rekordne vrućine, šumski požari i sve intenzivnije vremenske prilike otkrile ranjivosti bloka, a naučnici kažu da je Evropa kontinent koji se najbrže zagrijava.
"Ne smije se ponoviti ovo ljeto. Zato ćemo uskoro predstaviti i Evropski plan za toplotne talase. Potrebni su nam bolji sistemi ranog upozoravanja i bolja zdravstvena spremnost. Potrebna nam je urbana adaptacija i hlađenje. I moramo podržati najugroženije", rekla je Von der Leyen.
Von der Leyen navodi da prilagođavanje klimatskim promjenama postaje neposredni ekonomski i javno-politički izazov, a ne dugoročni ekološki problem.
Nakon dramatičnog ljeta s intenzivnim toplotnim talasima, hiljadama hektara izgubljenih zbog šumskih požara i zatvaranja nuklearnih elektrana u Mađarskoj i Rumuniji zbog nižeg vodostaja u Dunavu, Von der Leyen je najavila novi Savez za klimatsko osiguranje.
"Danas je samo oko 25% gubitaka od katastrofa u Evropi pokriveno privatnim osiguranjem. To znači da, prečesto, nacionalni budžeti postaju osiguranici u krajnjoj nuždi. Moramo poduzeti mjere kako bismo smanjili ovaj jaz", rekla je šef Komisije poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu.
Von der Leyen “zgrožena” sahranom Ratka Mladića
Predsjednica Komisije izjavila je da je „zgrožena” sahranom osuđenog bivšeg komandanta Vojske Republike Spske Ratka Mladića, koji je bo osuđen za genocid i ratne zločine, održanim ranije ovog mjeseca u Beogradu, te dodala da „veličanju ratnih zločina nema mjesta u Evropskoj uniji”.
Ipak, nije najavila nikakve mjere protiv Vlade Srbije, koju se optužuje da je dopustila Mladićev sahrane uz državne počasti.
Sahrani su prisustvovali vladini zvaničnici, dok je Mladićevo tijelo prevezeno iz Hagam gdje je služio doživotnu kaznu zatvora u pritvorskoj jedinici UN-a, vladinim avionom a kovčeg je bio prekriven zastavom Srbije.
Očekuje se da će Von der Leyen na jesen posjetiti sve zemlje zapadnog Balkana koje su kandidatkinje za članstvo u EU, uključujući Srbiju. Iako iz Komisije poručuju da program tog posjete još nije definisan, mnogi posalnici pozivali su Von der Leyen da slijedi primjer Marte Kos, koja otkazala posjetu Beogradu.
Prijedlog da Kanada postane pridruženi član EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da EU želi da "podigne partnerstvo sa Kanadom na najviši mogući nivo" i da će zajedno raditi na "otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica Evropske unije".
"Ovo nije partnerstvo protiv bilo koga drugog, već za našu zajedničku snagu", rekla je Von der Leyen u obraćanju u Evropskom parlamentu, kojem je prisustvovao i kanadski premijer Mark Carney, dok su njen prijedlog propratile ovacije prisutnih evroposlanika i komesara u sali Evropskog parlamenta u Strazburu.
Von der Leyen je pozdravila kanadskog premijera, koji sutra treba da se i obrati pred Evropskim parlamentom, navodeći da je njegovo prisustvo "simbol trajnog prijateljstva između naših naroda".
"Mark, Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju. Ta moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, već svima nama. Da demokratije imaju slobodu da biraju sa kim će sarađivati. Zato dobrovoljno udružujemo snage", kazala je Von der Leyen.
Ona je rekla da se prosperitet i bezbjednost EU, "u ovom dobu prekretnica", neće graditi samo kod kuće, navodeći kao primjer nove trgovinske sporazume sa Australijom, Indijom, blokom Merkosur, Meksikom i Indonezijom.
"Ova partnerstva su strateški izbor za Evropu, ali ona takođe odgovaraju na pukotine u međunarodnom sistemu zasnovanom na pravilima", rekla je Von der Leyen.
Dodala je da će Evropa uvijek prednjačiti kada je u pitanju odbrana sistema zasnovanog na pravilima, ali da više ne može da se oslanja samo na taj sistem kao na jedini način da obezbijedi svoje interese, niti da pretpostavlja da će je pravila zaštititi od složenih pretnji sa kojima se suočava.
Von der Leyen predložila uvođenje mehanizma za hitne odgovore na bezbjednosne prijetnje
Predsjednica Evropske komisije predložila je da EU uvede mehanizam koji bi bio sličan četvrtom članu Sporazuma o osnivanju NATO-a, a koji se odnosi na hitno reagovanje na bezbjednosne prijetnje.
Ona je u svom obraćanju navela da je hitno potrebna saglasnost saveznika u vezi sa načinom na koji će odgovarati na određene incidente koji mogu da se svrstaju kao "oružana agresija", a predstavljaju direktnu prijetnju bezbjednosti EU.
"Vjerujem da je vrijeme da Evropa dobije sopstveni četvrti član, bezbjednosni protokol za vanredne situacije", rekla je Von der Leyen..
Ona je dodala da radi na novoj bezbjednosnoj strategiji EU, zajedno sa visokom predstavnikom Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kallas.
Ovo sveobuhvatno obraćanje pred Evropskim parlamentom ima za cilj utvrđivanje dnevnog reda za političku godinu, predstavljanje novih predloga i osvrt na brojne izazove sa kojima se Unija suočava, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu.
Ovacije za Carneyija
Kanadski premijer Mark Carney dobio je ovacije u Evropskom parlamentu nakon što ga je Roberta Metsola predstavila kao počasnog gosta.
"Još nisu ni čuli vaš govor", našalila se Metsola. Carney će se obratiti Parlamentu sutra ujutro.
Metsola: Parlament će „zahtijevati odgovore” od Von der Leyen
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola kratko se obratila novinarima uoči govora o stanju Unije, koji je nazvala „velikim danom” za Evropsku uniju.
Poslanici će „postavljati pitanja i zahtijevati odgovore” od Von der Leyen, rekla je ona, sa fokusom na četiri prioriteta: konkurentnost, bezbjednost, klimatske aktivnosti i socijalnu zaštitu. I dalje postoji „previše jazova” između država članica, kao i između urbanih i ruralnih područja, istakla je ona.
Metsola je rekla da je „posebno ponosna” što može da poželi dobrodošlicu kanadskom premijeru Marku Carneyiju u Parlamentu. „Iz ovog doma predstavljamo Evropu kao geopolitičkog aktera”, rekla je ona. „Želimo da učvrstimo i produbimo naše odnose sa prijateljima širom svijeta.”