ADVERTISEMENT

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održaće sutra, u 9:00 sati, Govor o stanju Evropske unije pred Evropskim parlamentom, kada će dati pregled postignuća iz protekle godine, govoriti o zajedničkim izazovima i predstaviti prioritete za sljedeću godinu, za Evropu i šire.

„Živjela Evropa“ rečenica je kojom Ursula von der Leyen završava sve svoje govore o stanju Unije i velika obraćanja Evropskom parlamentu — uz jedan značajan izuzetak: italijansko „Viva l’Europa“, koje je izabrala za svoj govor 2021. godine, održan usred pandemije kovida 19.

Pravo pitanje je šta će reći prije nego što dođe do tog dobro poznatog završetka. Govor o stanju Unije jedna je od najbolje čuvanih tajni u Briselu, a njegova konačna verzija može se mijenjati sve do posljednjeg trenutka.

„Samo dvije osobe ga imaju u džepu: Von der Leyen i (šef njenog kabineta) Bjoern Seibert“, rekao je jedan zvaničnik EU.

Na osnovu razgovora sa državnim službenicima, diplomatama i poslanicima Evropskog parlamenta, Euronews je izdvojio ključna pitanja za koja se očekuje da će biti dio obraćanja predsjednice Evropske komisije Evropskom parlamentu u srijedu.

Zabrana društvenih mreža — javna tajna?

Prošle godine, glavne najave Von der Leyen — izgradnja „zida od dronova“ i uvođenje sankcija protiv izraelskih ekstremističkih ministara — nisu realizovane tokom godine, jer su ih države članice EU ublažile ili odložile.

Ovogodišnja glavna najava mogla bi biti jednako kontroverzna.

Očekuje se da će predsjednica Komisije najaviti prijedlog zabrane društvenih mreža za maloljetnike na nivou cijele EU, koji se već dugo priprema i koji bi u velikoj mjeri trebalo da prati preporuke grupe stručnjaka objavljene u julu.

Komisija je saopštila da će u četvrtak predstaviti prijedlog pod nazivom „EU Kids Act“, koji će vjerovatno uključivati i zabranu.

Ostaje da se vidi koliko će daleko fon der Lajen otići u nastojanju da uskladi minimalnu starosnu granicu širom Evrope — i koju će granicu predložiti.

Ovo pitanje je posebno osjetljivo jer zadire u oblast nadležnosti država članica koju one ljubomorno čuvaju, a moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju kada je riječ o štetnim onlajn uslugama. Zemlje poput Holandije i Španije već pozivaju na isti pristup kada su u pitanju video-igre i AI saputnici.

Ukrajina — zamrznuta imovina i nove sankcije?

Ukrajina će vjerovatno biti visoko na dnevnom redu, dok se Kijev suočava sa ogromnim budžetskim manjkom, a rasprava o korištenju zamrznute ruske imovine ponovo dolazi u prvi plan.

Od Komisije je zatraženo da pronađe kreativna rješenja koja bi zaštitila Belgiju, u kojoj se nalazi najveći dio najugroženije imovine kojom upravlja kompanija Euroclear, od mogućih sudskih postupaka. Ako su takva rješenja spremna, govor o stanju Unije dobar je trenutak da budu predstavljena.

Kao i u prethodnim govorima, očekuje se da će Von der Leyen dodatno naglasiti podršku EU Ukrajini i pozvati Ukrajinca na scenu, dajući ljudsko lice obećanjima podrške ratom pogođenoj zemlji.

Ove godine to će vjerovatno biti mlada ukrajinska sportistkinjaOleksandra Paskal, desetogodišnja ritmička gimnastičarka koja je izgubila lijevu nogu u ruskom raketnom napadu 2022. godine, tokom vazdušnog napada na selo Zatoka na Crnom moru. Nakon što je dobila protezu i prošla rehabilitaciju, vratila se takmičarskoj gimnastici i sada se nadmeće zajedno sa gimnastičarkama bez invaliditeta, ostvarujući odlične rezultate.

Sa druge strane, Von der Leyen bi mogla najaviti i sljedeći paket sankcija protiv Rusije, čak i dok državama članicama postaje sve teže da se dogovore o novim industrijskim sektorima koje bi trebalo obuhvatiti.

Nedavni pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, u koji je bio uključen jedan od osumnjičenih koji je ušao u šengenski prostor sa turističkom vizom izdatom u Italiji, ponovo je pokrenuo raspravu o ograničavanju viza za ruske turiste i zabrani ulaska u EU bivšim borcima.

Šefica Komisije mogla bi pokušati da iskoristi „lajpciški zamah“ kako bi progurala zabranu, kojoj se trenutno protive Francuska i Italija.

Migracije — još stroži kurs

Nove mjere za suzbijanje neregularnih migracija vrlo će vjerovatno biti dio govora Von der Leyen, nakon što je veliki priliv migranata u Seutu prošlog jula uzbunio vlade EU i čak doveo do pritiska na šengenski prostor slobodnog kretanja.

Na stolu su tri glavne opcije, koje se međusobno ne isključuju.

Najradikalnija bi bila privremena suspenzija pravila o azilu u slučajevima iznenadnog i masovnog dolaska migranata. Neke države članice, poput Poljske i Grčke, posljednjih godina usvojile su slične mjere, dok druge zemlje EU, poput Italije, Danske i Švedske, podržavaju ograničavanje prava na azil.

Očekuje se i jačanje Frontexa, pri čemu bi široka reforma mandata agencije EU za zaštitu granica trebalo da bude završena do kraja godine. Von der Leyen, koja se prije dvije godine obavezala da će utrostručiti broj zaposlenih u Frontexu, mogla bi najaviti veću ulogu agencije u deportaciji neregularnih migranata, zajedno sa proširenim ovlašćenjima za praćenje migracionih ruta izvan granica Evrope.

Manje očekivana bila bi obaveza da se sredstva EU koriste za finansiranje kontroverznih „centara za povratak“ — deportacionih centara u zemljama koje nisu članice EU, u koje bi mogli biti upućivani tražioci azila čiji su zahtjevi odbijeni.

Trenutno se očekuje da nacionalne vlade u potpunosti finansiraju te centre, a mogu obezbijediti i dodatna sredstva, komercijalna partnerstva ili druge podsticaje partnerskim zemljama. Ipak, ne može se isključiti evropsko rješenje kojim bi se dio troškova pokrivao na nivou EU, s obzirom na to da većina zemalja članica podržava ovaj model.

Proširenje — ili prvo reforma?

Proširenje — ili „ponovno ujedinjenje“, kako ga je Von der Leyen nazvala u svom posljednjem govoru o stanju Unije — nalazi se na raskrsnici.

Čini se da proces pristupanja dobija zamah na Zapadnom Balkanu i u Istočnoj Evropi, dok je nedavni referendum na Islandu potvrdio da EU teško privlači svoje bogatije susjede u uslovima bezbjednosnih izazova.

Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina napreduju na svojim putevima ka članstvu, ali istovremeno postavljaju pitanja o tome kako bi proširena Unija funkcionisala i da li postoje bolji načini da se zemlje kandidati zadrže angažovanim tako što bi im se ranije omogućile određene koristi.

Sva ova pitanja biće obrađena u predstojećem pregledu politike prije proširenja, prijedlogu koji će Komisija predstaviti krajem mjeseca.

Međutim, Von der Leyen je možda neke bombastične najave zadržala za sebe, poput smanjenja broja oblasti u kojima je za donošenje odluka potrebna jednoglasnost ili odustajanja od principa da svaka država članica ima po jednog komesara.

Ovi prijedlozi mogli bi olakšati put zemljama kandidatima i pomoći u smanjenju otpora proširenju, ali bi istovremeno bili veoma kontroverzni među sadašnjim državama članicama.

Klima — počinje era sprovođenja

Von der Leyen će vjerovatno iskoristiti ovogodišnji govor da poruči kako evropska klimatska agenda ulazi u novu fazu: od postavljanja ciljeva ka njihovom ostvarivanju, uz istovremenu kontrolu troškova energije i konkurentnosti industrije.

EU je već utvrdila obavezujući cilj smanjenja emisija za 90 odsto do 2040. godine, a Brisel sada treba da pokaže kako taj put može biti ekonomski i politički održiv.

Politička poruka će vjerovatno biti da je dekarbonizacija sada neraskidivo povezana sa energetskom bezbjednošću Evrope. Nakon prošlogodišnjih ponovljenih energetskih šokova, fon der Lajen bi mogla tvrditi da je smanjenje zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva istovremeno klimatska politika i strateška nužnost.

To znači veći naglasak na elektrifikaciji, elektroenergetskim mrežama, obnovljivoj energiji, nuklearnoj energiji i nižim troškovima energije, umjesto isključivog oslanjanja na klimatsku regulativu.

Prilagođavanje klimatskim promjenama takođe će dobiti mnogo istaknutije mjesto nego u prethodnim govorima.

Nakon dramatičnog ljeta obilježenog velikim šumskim požarima, poplavama i sušama, Von der Leyen će pokušati da poruku preusmjeri sa sprečavanja klimatskih promjena na zaštitu Evropljana od njihovih posljedica.

To bi moglo značiti snažnije djelovanje EU u oblasti otpornosti na toplotne talase, upravljanja vodama, sprečavanja šumskih požara i izgradnje infrastrukture otporne na klimatske promjene. Međutim, glavno pitanje ostaje: odakle će doći novac?

Kina — i novi savez sa Kanadom?

Kina će takođe vjerovatno biti jedna od tema govora o stanju Unije, iako još nije jasno kakav će stav Von der Leyen zauzeti — niti kakav će jezik koristiti prema Pekingu.

Prema riječima zvaničnika EU i diplomata, pregovori o uspostavljanju ravnoteže u trgovinskim odnosima ne napreduju dobro — EU se suočava sa rekordnim deficitom od milijardu evra dnevno.

Prošlog juna države članice EU pozvale su Komisiju da uvede konkretne mjere za zaštitu evropske industrije i ojača instrumente trgovinske odbrane Unije, koji bi se koristili u slučaju agresivne kineske trgovinske strategije.

Sa samo dvije sedmice do istorijske misije evropskog komesara za trgovinu Maroša Šefčoviča u Pekingu početkom oktobra, Von der Leyen se nalazi pred izborom.

Hoće li zauzeti čvrst stav prema Kini, kao što je učinila 2023. godine kada je pokrenula istragu o subvencijama za kineska električna vozila, ili će se opredijeliti za pomirljiviji pristup?

I na kraju, kanadski premijer Mark Carney biće specijalni gost na govoru o stanju Unije. Sjediće u prvom redu Evropskog parlamenta i slušati obraćanje Von der Leyen.

Carney je rekao da želi „jedinstveni savez sa Evropskom unijom“ — status koji trenutno ne postoji.

Barem ne još.