Grenland i Antarktik izgubili su zajedno oko 11,3 biliona tona leda između 1979. i 2023. godine, što je doprinijelo porastu globalnog nivoa mora za više od tri centimetra, pokazalo je novo naučno istraživanje zasnovano na višedecenijskim satelitskim mjerenjima.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Data, pokazuje da se gubitak leda značajno ubrzao posljednjih decenija, posebno od 1990-ih godina, piše Euronews.
Naučnici su kombinovali 42 nezavisne procjene zasnovane na podacima 27 satelitskih misija, čime je sastavljen najduži dosadašnji satelitski zapis promjena ledenih pokrivača. Podaci za Grenland sežu do 1972, a za Antarktik do 1979. godine.
Oko 84 odsto ukupnog gubitka posljedica je dinamičkih promjena ledenih pokrivača, odnosno ubrzanog kretanja glečera i ispuštanja leda u okean, dok se preostalih 16 odsto odnosi na promjene površinske mase, uključujući topljenje leda.
„Više od četiri petine izgubljenog leda dospjelo je u okean zbog ubrzanog kretanja glečera, a ne zbog topljenja na površini, što nam govori da dugoročni trend pokreće dinamički odgovor ledenih pokrivača na zagrijavanje okeana“, kazala je voditeljica istraživanja Inès Otosaka sa britanskog Univerziteta Northumbria.
Između 1979. i 2023. godine gubitak leda sa Grenlanda i Antarktika podigao je globalni nivo mora za oko 3,14 centimetara. Dva ledena pokrivača danas zajedno doprinose približno četvrtini ukupnog globalnog porasta nivoa mora.
Grenland je tokom 1970-ih bio približno u ravnoteži, ali je prosječni godišnji gubitak leda porastao sa oko 60 milijardi tona tokom 1980-ih na 264 milijarde tona godišnje tokom 2010-ih.
Antarktik je između 1979. i 2023. izgubio oko 4,78 biliona tona leda, dok je Grenland u periodu od 1972. do 2023. izgubio oko 6,22 biliona tona.