Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da su Sjedinjene Američke Države postigle sporazum sa Danskom i Grenlandom koji Vašingtonu daje "trajnu kontrolu" nad bezbjednošću ove arktičke teritorije - i to samo nekoliko mjeseci nakon što je prijetio nasilnim preuzimanjem Grenlanda.
ADVERTISEMENT
Njegovi raniji zahtjevi da se Grenland stavi pod američku kontrolu naišli su na oštro protivljenje NATO saveznika, budući da je Danska dio ovog vojnog bloka. Trump je tada odbacio kritike, ističući da je ovo ostrvo od ključne važnosti za odbranu i eksploataciju rudnih bogatstava, piše CNN.
"Sjedinjene Američke Države su sklopile Sporazum sa Kraljevinom Danskom i Grenlandom, koji SAD daje trajnu kontrolu nad bezbjednošću i svim ostalim potrebama na Grenlandu, u potpunosti rješavajući SVE naše brojne američke brige. Ovo Sjedinjene Države neće koštati ništa!", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nazivajući ovaj dogovor "sporazumom beskonačnog trajanja".
Trumpova najava znači da Grenland formalno ostaje pod danskom kontrolom, a objavljena je prije nego što je zvanični tekst sporazuma pušten u javnost. Ostaje nejasno u kojoj mjeri se ovaj dogovor razlikuje od postojećeg pakta između SAD i Danske iz 1951. godine, koji je već omogućavao široko američko vojno prisustvo na ostrvu.
Uprkos tome, Trump je ovaj dogovor predstavio kao veliku pobjedu, u susret kongresnim izborima i dok se na domaćem terenu suočava sa osudama zbog tekućeg sukoba sa Iranom.
"Od sada, nijedan američki protivnik nikada neće moći da ima bazu na Grenlandu, vojno prisustvo, niti da realizuje osjetljive investicije, bez našeg izričitog pismenog odobrenja", dodao je američki predsjednik.
On je najavio da će SAD "odmah započeti" sa izgradnjom svog "velikog vojnog prisustva" i da će raditi sa narodom Grenlanda na "njegovom razvoju i izgradnji".
Inače, SAD upravljaju Svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda još od potpisivanja Sporazuma o odbrani 1951. godine. Ova vojna baza služi kao podrška u ranom upozoravanju na raketne napade, raketnoj odbrani i svemirskom nadzoru za potrebe SAD i NATO-a.
Potvrđujući uspjeh pregovora, kabinet danske premijerke saopštio je da se očekuje da Sjedinjene Države, Grenland i Danska potpišu sporazum o "ojačanoj bezbjednosti na Arktiku i u sjevernoatlantskom području" sljedeće nedjelje na zasjedanju Generalne skupštine UN.
"Drago mi je što ćemo uskoro ozvaničiti sjajan sporazum za Grenland, Kraljevinu Dansku i Sjedinjene Države", rekla je premijerka Mette Frederiksen, naglasivši da će dogovor biti "odličan i za NATO i za Evropu."
Ona je dodala da sporazum "priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine, kao i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje."
Portparol NATO-a obećao je kontinuiranu podršku Alijanse u jačanju bezbjednosti Arktika – teritorije koja se smatra suštinski važnom za kolektivnu bezbjednost saveza – poručivši da će dogovor "pomoći unapređenju bezbednosti, stabilnosti i saradnje u ovom vitalnom regionu".
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen ocijenio je da "sporazum priznaje interese Grenlanda i naše mjesto u međunarodnoj saradnji", uz zaključak da je donijet "na obostranu korist".
Potpisani dokument će, međutim, morati da prođe kroz parlamentarne procedure u Danskoj i na Grenlandu.
Jedan američki zvaničnik potvrdio je da sporazum uključuje "trajni pristup, pravo na izgradnju baza i prelete" za američku vojsku na ostrvu.
On je napomenuo da bi, "prema prethodnom statusu quo, bilo kojoj zemlji, uključujući i protivnike, moglo biti dozvoljeno da izgradi vojnu bazu ili pošalje trupe na Grenland", dodajući da novi dogovor uspostavlja "neophodne mehanizme za sprečavanje investicija u osjetljive sektore".
Ovo se prije svega odnosi na Rusiju, koja već decenijama širi svoje vojne kapacitete na Arktiku, ali i Kinu, koja pokušava da produbi svoje ekonomsko i strateško prisustvo u tom regionu.
Državni sekretar SAD Marco Rubio naveo je u saopštenju da sporazum "trajno i u potpunosti rješava američku zabrinutost za nacionalnu bezbjednost na Grenlandu".
Početkom godine, Trump je više puta insistirao na važnosti da Sjedinjene Države, radi nacionalne bezbjednosti, preuzmu potpunu kontrolu nad Grenlandom, ali je rasprava o tome prethodnih mjeseci utihnula. Njegove uzastopne izjave i prijetnje izazvale su pravu diplomatsku krizu unutar NATO saveza i paniku da se prijetnja što prije otkloni.
U januaru, nakon sastanka danskih i grenlandskih zvaničnika sa potpredsjednikom SAD JD Vanceom i Rubijom, formirana je "radna grupa na visokom nivou kako bi se pronašao zajednički put", u jeku diplomatskih varnica oko suvereniteta ostrva. Pitanje je potom nestalo iz očiju javnosti, prvenstveno zbog činjenice da su se SAD uplele u niz drugih svjetskih kriza.