Evropska komisija radi na prijedlozima za reformu procesa proširenja, sa ciljem da povrati kontrolu nad debatom koju sada u velikoj mjeri oblikuju države članice i da izbjegne da se teret pregovora o novim zaštitnim mjerama prebaci isključivo na Crnu Goru, najnapredniju zemlju kandidata.
ADVERTISEMENT
Evropska komisija priprema prijedloge za reformu procesa proširenja EU u nastojanju da ponovo potvrdi svoju ulogu u debati koju sve više oblikuju države članice, rekla su za Euronews tri zvaničnika EU.
Proširenje EU popelo se na vrh dnevnog reda, dok se Crna Gora približava završnoj liniji pridruživanja bloku. Posljednjih sedmica, države članice iznijele su niz pozicionih dokumenata sa idejama o tome kako reformisati proces pristupanja.
Pet od šest osnivača EU predložilo je jačanje postojećih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo nazadovanje demokratije i kršenje vladavine prava – lekcije izvučene iz Mađarske Viktora Orbána.
Njemačka i Francuska iznijele su ideje za postepenu integraciju zemalja kandidata, omogućavajući novim članicama da vide rane koristi od pristupanja EU prije nego što dostignu punopravno članstvo.
Prethodno je njemački kancelar Friedrich Merz predložio stvaranje statusa „pridruženog članstva“ kako bi se proširile bezbjednosne garancije na Ukrajinu.
Sada se zemlje EU spremaju za stratešku debatu o reformi procesa pristupanja na sljedećem samitu lidera EU u oktobru, nakon obilaska predsjednika Evropskog savjeta Antónia Coste po 27 prijestonica.
Prije samita, Komisija planira prijedloge koji bi joj pomogli da povrati inicijativu — ili barem izbjegne gubitak potpune kontrole nad diskusijom.
„Vidjeli smo doprinose na ovu temu od nekoliko država članica. Komisija takođe radi na ovom pitanju. Radujemo se predstojećoj strateškoj diskusiji o proširenju i reformama na sastanku EUCO u oktobru ove godine“, rekao je portparol Komisije za Euronews.
Širi planovi reformi
Obim prijedloga se još uvijek razmatra na najvišem političkom nivou unutar izvršne vlasti EU.
Od početka prošle godine, Komisija je trebalo da predstavi svoje preglede politike prije proširenja – prijedlog o tome kako bi Unija sa 30 ili više članica funkcionisala u smislu budžeta, donošenja odluka i unutrašnjeg rada.
Međutim, preispitivanja su tiho odložena nakon što je ukrajinska kandidatura za pristupanje značajno zakomplikovala sliku, a ta vježba ostaje posebno osjetljiva među evropskim prijestonicama, jer utiče na raspodjelu moći i novca unutar bloka.
„Kada je riječ o pregledima politike prije proširenja, možemo dodati da marljivo radimo na tome da što prije završimo komunikaciju, sa krajnjim ciljem da obezbijedimo njen najviši kvalitet“, rekao je predstavnik Komisije.
Kako debata o reformi procesa proširenja EU dobija na zamahu, ostaje nejasno koliko postoji interesa za tako široku diskusiju, koja bi neizbježno zahtijevala izmjene ugovora.
Vrijeme je posebno osjetljivo pred ključne francuske predsjedničke izbore sljedeće godine, na kojima bi mogla da se odigra tijesna borba sa kandidatom krajnje desničarskog Rassemblement National.
Jordan Bardella, glavni kandidat za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine, kategorično se protivio pristupanju Ukrajine EU u nekoliko nedavnih televizijskih intervjua.
Ali dok bi dublja reforma procesa pristupanja mogla doći prije ili kasnije — posebno da bi se zemlje poput Ukrajine motivisale da sprovode unutrašnje reforme, a istovremeno vide neke rane koristi od članstva u EU — diskusija o jačim zaštitnim mjerama za nove članice već je u toku.
Jačanje zaštitnih mjera
Barem, prijedlozi Komisije imaju za cilj da unaprijede diskusiju o zaštitnim mjerama osmišljenim da spriječe nazadovanje demokratije od strane novih država članica nakon završetka procesa pristupanja.
„Razmišljamo o tome kako bi se mogle osmisliti zaštitne mjere u okviru budućih ugovora o pristupanju. Cilj je jednostavan: osigurati da se obaveze preuzete tokom pregovora, posebno one vezane za 'osnovne principe', poštuju i nakon pristupanja“, dodao je portparol Komisije.
Namjera je da se izbjegne da teret diskusije padne na Crnu Goru, vodećeg kandidata za 28. članicu bloka. Pošto je izrada ugovora o pristupanju Crne Gore počela prije nekoliko sedmica, zemlja rizikuje da postane poligon za testiranje kako će izgledati buduća proširenja.
„Ako ovo uradite sa Crnom Gorom, moglo bi izgledati kao da su kažnjeni zato što su dobro uradili“, rekao je za Euronews zvaničnik EU sa direktnim poznavanjem ovog pitanja. „Teret ne može biti isključivo na Crnoj Gori; to mora biti pravedan proces.“
Kako će druge države članice prihvatiti potez Komisije ostaje otvoreno pitanje. Neke prijestonice bi mogle pozdraviti inicijativu Komisije; druge bi to mogle vidjeti kao pokušaj da povrati kontrolu nad diskusijom.
„Mnogo ideja pluta, ali to su samo ideje. Neke su čak i nejasne. Nema konsenzusa“, rekao je drugi zvaničnik EU koji je direktno upoznat sa diskusijama.
Oslanjanje na iskustvo
Zaštitne mjere nisu novost u procesu proširenja EU. I dok se politički zamah za reforme gomilao nakon što je Orbán svrgnut sa vlasti u aprilu, Komisija je već signalizirala svoju namjeru da uvede jače zaštitne ograde.
„Budući ugovori o pristupanju moraće da sadrže jače mjere zaštite od povraćaja obaveza preuzetih u pregovorima o pristupanju, kao i zahtjeve da nove države članice nastave da čuvaju i učine nepovratnim svoj dosadašnji rezultat u oblasti vladavine prava“, napisala je Komisija u svom godišnjem pregledu procesa proširenja za 2025. godinu.
Prilikom osmišljavanja jačih zaštitnih mjera, Brisel će prirodno razmotriti prošla iskustva, počevši od pristupnog sporazuma Hrvatske, najnovije članice bloka, koja se pridružila 2013. godine.
Kada se Zagreb pridružio, novi mehanizam praćenja zahtijevao je od Komisije da „pažljivo prati sve obaveze koje je Hrvatska preuzela u pregovorima o pristupanju, uključujući i one koje moraju biti ispunjene prije ili do datuma pristupanja“.
Mehanizam se fokusirao na pravosuđe i osnovna prava, posebno na nezavisnost i efikasnost pravosuđa, rješavanje slučajeva ratnih zločina, zaštitu manjina i pitanja vezana za izbjeglice.
Raniji ugovori o pristupanju već su sadržavali zaštitne mjere koje pokrivaju ozbiljna ekonomska pitanja, kršenje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i nedostatke u sprovođenju zakona o pravosuđu i unutrašnjim poslovima, a primjenjivale su se tri godine nakon pristupanja.
Nove ideje
Pet osnivača pozvalo je na dalje mjere, predlažući brze kazne za potencijalne prekršaje zakona, uključujući obustavu finansiranja EU, pa čak i prava glasa u procesu institucionalnog donošenja odluka.
Takvi prijedlozi nailaze na značajan otpor, jer neke prijestonice tvrde da rizikuju kršenje osnovnog principa EU o jednakosti među državama članicama i da bi se ovaj oblik uslovljavanja mogao posmatrati kao ponovno otvaranje ugovora o pristupanju.
Nasuprot tome, druge mjere koje su usko povezane sa zaštitnim mjerama, ali su manje kontroverzne među evropskim vladama, uključuju potencijalno produženje prelaznih perioda — ograničena odstupanja od pune primjene prava EU.
Jedan od najznačajnijih prelaznih aranžmana koji će vjerovatno biti produžen, na primjer, tiče se mogućnosti drugih zemalja EU da privremeno ograniče pristup tržištu rada za radnike iz novih zemalja članica.
Istovremeno, svaka privremena mjera predostrožnosti uključena u ugovor o pristupanju neizbježno ne bi bila zasnovana na zaslugama. Takođe bi bili potrebni jasni kriterijumi o tome šta bi značilo nazadovanje demokratije i mehanizam za njegovu objektivnu procjenu kako bi se izbjeglo da proces postane politizovan.
Još jedna ideja koja je na stolu jeste obavezno učešće u Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO) za nove države članice. Trenutno, 24 od 27 država članica dio su EPPO-a, ali su Irska i Mađarska već izrazile interesovanje za pridruživanje.
„Jačanje zaštitnih mjera moglo bi da ublaži zabrinutost zemalja koje su tradicionalno bile skeptične prema proširenju“, rekao je za Euronews Florian Bieber, koordinator Savjetodavne grupe za politiku Balkana u Evropi.
„Rezultat bi mogao biti povećanje vjerovatnoće ratifikacije.“