ADVERTISEMENT

U svjetlu pogoršanja energetske krize, EU komesar za klimu Wopke Hoekstra rekao je da EU mora ubrzati tranziciju ka alternativnim izvorima energije u Evropskoj uniji.

„To znači više elektrifikacije, više obnovljivih izvora energije, više toplotnih pumpi, više interkonektora između naših država članica, više nuklearne energije. Cijeli taj miks je neophodan“, rekao je Hoekstra u intervjuu za Euronews.

Počevši od naftnih kriza 1970-ih, Evropa je pokazala svoju ranjivost zbog oskudice energetskih izvora na kontinentu, prema Hoekstri.

„Lekcija je i da smo nakon svake prethodne krize zapravo trebali biti radikalniji, trebali smo biti proaktivniji. I to je ono što sada moramo da uradimo“, rekao je komesar.

„Zaista smo u rukama drugih. I naravno, bilo je pametno riješiti se ruskog gasa. Ali mi smo to zamijenili, možda malo više obnovljivim izvorima, ali i zavisnošću od američkog LNG-a, katarskog LNG-a i LNG-a od drugih. Da li je to potpuno sigurna opklada? Pa, pretpostavljam da imamo razloga za sumnju, zar ne?“

Hoekstra je naveo da je moguće da ovo nije posljednja epizoda geopolitičkih turbulencija s kojima će se Evropa suočiti, te da blok „duguje“ svojim građanima i kompanijama da ih ne opterećuje višim cijenama tokom naredne krize.

„Bilo da je to za tri godine, pet godina ili 10 godina, niko ne zna. To moramo riješiti“, kaže on.

Nafta (Izvor: AP Photo/Kamran Jebreili, File)

Od početka ovog mjeseca, cijene nafte Brent su porasle iznad 100 dolara (oko 85 eura) po barelu zbog tekuće geopolitičke nestabilnosti na Bliskom istoku.

Ovaj rast je stvorio „treći naftni šok“ za Evropu, što je dovelo do značajno većih troškova energije i električne energije, što stavlja veliki pritisak na privredu.

Rastuće cijene goriva također stvaraju značajan pritisak na evropska domaćinstva, doprinoseći višim potrošačkim cijenama ne samo benzina i grijanja, nego i praktično svih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.

Pored toga, kako je navela Evropska komisija, visoke cijene energije povećavaju rizik od energetskog siromaštva, što dovodi do inicijativa za smanjenje računa za energiju i zaštitu ugroženih potrošača.

Hoekstra je upozorio da će Evropa i dalje morati živjeti sa trenutnim zavisnostima od fosilnih goriva.

„Gas će i dalje biti prelazno gorivo još godinama. Potražnja za energijom će, zbog onoga što vidimo u razvoju vještačke inteligencije, rasti, a ne padati, čak i uz sve mjere energetske efikasnosti koje ćemo vjerovatno imati na raspolaganju“, rekao je on.

Potrebne milijarde za punionice i mreže

Upitan o sporosti modernizacije infrastrukture u EU, Hoekstra je priznao da „imamo još domaće zadaće“.

Još uvijek su potrebne milijarde investicija, na primjer za proširenje mreže punionica za električne automobile i unapređenje elektroenergetskih mreža.

„Još nismo na nivou koji se očekuje. Zato moramo biti što proaktivniji, jer je svaki euro uložen u ovu tranziciju dobro uložen, opet zato što smo toliko ranjivi“, rekao je on.

Govoreći o trenutnom stanju međunarodne klimatske politike, Hoekstra je izrazio žaljenje zbog potpunog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz globalne saradnje.

„Realnost je da su se Amerikanci povukli iz ovog pitanja, i to je veoma žalosno. Ali moram uzeti svijet onakav kakav jeste, a ne onakav kakav bih želio da bude“, govori on.

S druge strane, Evropa je ojačala saradnju sa zemljama sličnog razmišljanja — od Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva do Kanade i Australije, istakao je Hoekstra. EU takođe blisko sarađuje sa Latinskom Amerikom, kao i sa nekim zemljama u Africi i Aziji, posebno Japanom.