Zvanično, gasovod Sjeverni tok (Nord Stream) kroz Baltičko more je politički mrtav, ali iza scene vode se razgovori o njegovom mogućem povratku pod novim upravljanjem - uz američku kontrolu.
Oštećeni cjevovodi leže na dnu mora od septembra 2022. godine, a iako je tehnički teško pogođen, gasovod i dalje igra ulogu u neformalnim diplomatskim kanalima.
Francuski Le Monde diplomatique piše, a Berliner Zeitung prenosi, da se pregovori vode iza kulisa, van međunarodnih institucija, a izvor blizak Gazpromu tvrdi da je Nord Stream “apsolutno dio tajnih pregovora” između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Jedan scenario je ponovni rad gasovoda u partnerstvu sa SAD-om.
Napad na Nord Stream 1 i 2 u septembru 2022. označio je prekretnicu – eksplozije su uništile dijelove gasovoda, izazvavši velike curenje gasa i ekološku štetu. Prema saveznom tužilaštvu Njemačke, ukrajinski elitni vojnik Serhiy K., član specijalnih snaga, koordinirao je operaciju sa jedrilice Andromeda. Savezni sud smatra da je ukrajinska država “pokrenula i usmjeravala” napad, prenosi berlinski list.
Le Monde diplomatique navodi da je uništenje rezultat ukrajinske operacije, uz moguću obuku i logističku podršku Vašingtona, Londona i Varšave. Ovakva verzija, ako se potvrdi, sugeriše da su saveznici napali ključnu njemačku energetsku infrastrukturu u trenutku kada je Njemačka pomagla Kijev.
Zatvaranje gasovoda dovelo je do drastičnog poskupljenja gasa. Hemijska i metalna industrija, posebno u istočnoj Njemačkoj, osjetile su pritisak. Regija Baltičkog mora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, planirana kao energetski i industrijski centar, pretrpjela je velike gubitke. Nord Stream 2 AG otpustio je radnike, zaustavljeni su projekti i odložena industrijska ulaganja.
SAD su decenijama bile protiv Nord Streama zbog širenja LNG izvoza i smanjenja tržišnih šansi za američki gas. Pritisak SAD doveo je do zaustavljanja sertifikacije Nord Streama 2 2021. godine.
U tekstu se navodi i da američki investitor Stephen P. Lynch iz Miamija želi da preuzme gasovod, a Gentry Beach iz Teksasa i Elliott Management takođe su spomenuti kao zainterosovani biznismeni.
Evropa zvanično zabranjuje povratak ruskog gasa kroz sankcije i regulative (RePowerEU, član 7, stav 4). Njemačka Ministarstvo privrede i energetike, pod Katherinom Reiche, ostaje protiv Nord Stream-a 2, dok se snabdijevanje osigurava LNG terminalima i norveškim gasovodima.
S druge strane, neki političari, poput premijera Saksonije Michaela Kretschmera (CDU), zagovaraju pregovore sa Rusijom o ponovnom snabdijevanju, ističući ekonomski interes. Njemački kancelar Friedrich Merz čvrsto odbacuje takvu saradnju.