ADVERTISEMENT

Prema navodima izvora upoznatih sa pripremama, islandski parlament bi u narednim sedmicama mogao da saopšti datum izjašnjavanja građana o nastavku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Island je podnio zahtjev za članstvo 2009. godine, u jeku finansijske krize, ali je vlada 2013. zamrzla pregovore, da bi 2015. Rejkjavik zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo.

Ovaj potez dolazi nakon niza poseta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu. "Ako Islanđani glasaju za, mogli bi da se pridruže EU prije bilo koje druge zemlje kandidata", rekao je jedan od izvora.

Ubrzavanje rokova dolazi u trenutku jačanja debate o proširenju EU, dok Brisel razmatra nove modele integracije, uključujući i mogućnost djelimičnog članstva za Ukrajinu.

Takođe, eskalacija prijetnji iz SAD, među kojima je i šala Billyija Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora na Islandu, da će zemlja postati 52. američka država i da će on biti guverner, povećala je hitnu situaciju.

"Mislim da je činjenica da je Island pomenut četiri puta u Trumpovom govoru (na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu) svakako usmjerila pažnju", rekao je drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodajući da to "mora da je uznemirujuće za malu zemlju".

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je za Politico da se razgovor o proširenju sve više vodi u kontekstu bezbjednosti i pripadnosti u svijetu promijenjenih geopolitičkih odnosa.

"Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana", istakla je Kos.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno se u Briselu sastala sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadottir i ocijenila da partnerstvo sa Islandom "donosi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu".

Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog jula, sastala se sa Frostadottir tokom sastanka Nordijskog savjeta u Stokholmu prošle jeseni i pohvalila je Island zbog jačanja saradnje sa EU. Von der Leyen će ponovo posjetiti arktički region u martu.

Prema ocjenama analitičara, rastuće geopolitičke tenzije, uključujući trgovinske mjere Sjedinjenih Američkih Država prema Islandu i bezbjednosna pitanja na Arktiku, doprinijele su jačanju podrške javnosti za bliže veze sa EU.

Island je član Evropskog ekonomskog prostora i Šengenske zone, što znači da je već uskladio veliki dio zakonodavstva sa pravilima EU. Prije zamrzavanja pregovora zatvorio je 11 od 33 pregovaračka poglavlja.

Ipak, pristupanje Uniji moglo bi da naiđe na unutrašnje političke prepreke, prije svega zbog pitanja prava na ribolov, koja su i ranije predstavljala tačku sporenja.

Velika Britanija i Island dugo imaju napete odnose oko ribolova, učestvujući u nizu nasilnih sukoba nazvanih "Rat bakalara" između 1950-ih i 1970-ih. Tokom pregovora o pristupanju Islanda postojale su ozbiljne tenzije između dvije zemlje, a Velika Britanija je bila zabrinuta zbog količine skuše koju su islandski ribarski brodovi lovili. Spor, nazvan "Rat skuše", doveo je do toga da je EU zaprijetila trgovinskim sankcijama Islandu.

Ali sada kada je Britanija van EU, prava na ribolov mogla bi biti manja prepreka, navodi Politico.

U slučaju da građani podrže obnovu pregovora, Island bi, prema ocjeni pojedinih zvaničnika, mogao relativno brzo da napreduje ka članstvu, ali bi konačna odluka zahtijevala još jedan referendum po završetku pregovora.

Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora slobodnog putovanja, i kao takav već ima mnoge zakone EU u svojim zakonskim propisima.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja.

"Na papiru, ne bi bilo previše teško, čak bi moglo potrajati samo godinu dana da se zatvore sva pregovaračka poglavlja", rekao je zvaničnik EU.

Međutim, osoba upoznata sa raspoloženjem na Islandu upozorila je da bi takav vremenski rok bio previše ambiciozan s obzirom na teškoće nekih elemenata pregovora.

Island ima peti najveći BDP po glavi stanovnika na svijetu, što članstvo u EU čini manje privlačnim nego za druge koji se bore da se pridruže bloku, navodi briselski portal.

Island zauzima strateški važnu lokaciju u Sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani sa SAD iz 1951. godine za svoju bezbjednost.