Francuski premijer Sebastien Lecornu preživio je dva glasanja o nepovjerenju u parlamentu, čime je otvoren put da se vlada u narednim danima fokusira na još jedan obračun oko budžeta.
ADVERTISEMENT
Prijedloge za izglasavanje nepovjerenja podnijele su krajnje desničarska stranka Nacionalno okupljanje (RN) i krajnje ljevičarska stranka Nepokorena Francuska (LFI), s ciljem protesta protiv trgovinskog sporazuma Evropske unije s blokom Mercosur.
Uprkos protivljenju Francuske, države članice EU prošle sedmice su odobrile potpisivanje dugo razmatranog sporazuma s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem. RN i LFI optužili su vladu da nije učinila dovoljno kako bi ga blokirala.
"Unutar zemlje vi ste vlada vazala koji služe bogatima. Izvan zemlje ponižavate našu naciju pred Evropskom komisijom i američkim carstvom", rekla je glavna zastupnica LFI-a Mathilde Panot obraćajući se vladi u parlamentu uoči glasanja o prijedlozima nepovjerenja u srijedu.
Socijalistička partija je ranije isključila mogućnost da podrži prijedloge za izglasavanje nepovjerenja, dok su i konzervativni Republikanci saopćili da neće glasati za rušenje vlade zbog Mercosura.
Kao rezultat toga, oba prijedloga su propala. Onaj koji je podnijela LFI dobio je svega 256 glasova za, što je 32 glasa manje od potrebnog broja da bi bio usvojen. Drugi prijedlog, koji je podnijela krajnja desnica, dobio je 142 glasa za i također nije uspio.
Lecornu je rekao da vrijeme potrošeno na glasanja o nepovjerenju dodatno odgađa teške rasprave o budžetu za 2026. godinu, na koje bi se, kako je rekao, politički lideri trebali usmjeriti.
"Vi se ponašate kao snajperisti koji leže u zasjedi, pucajući u leđa izvršnoj vlasti upravo u trenutku kada se moramo suočiti s međunarodnim poremećajima", rekao je.
Sada bi jedna od nekoliko opcija u vezi s budžetom za 2026. godinu bila da Lecornu posegne za članom 49.3 Ustava kako bi progurao zakon o finansijama bez glasanja, nakon pregovora o tekstu sa svim grupama osim RN-a i LFI-a, rekao je jedan izvor iz vlade. To bi gotovo sigurno dovelo do novih prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
Zastupnici žele okončati sedmice natezanja oko budžeta, čak i ako to znači da će budžetski deficit zemlje ostati blizu 5%, rekli su izvori.
Predsjednik Emmanuel Macron, prema navodima ljudi iz njegovog okruženja, želi da budžet bude usvojen u januaru i "neutralan je" po pitanju načina na koji će se to postići.
Vladina glasnogovornica Maud Bregeon izjavila je u utorak da "ništa nije isključeno" kada je riječ o usvajanju budžeta.
Francuska politička situacija je krhka od 2022. godine, kada je Macron izgubio većinu u parlamentu.
Njegovi problemi su se dodatno pogoršali kada je sredinom 2024. godine neočekivano raspisao prijevremene parlamentarne izbore, koji su rezultirali "obješenim" parlamentom podijeljenim između tri jasna ideološka bloka: njegove centrodesne alijanse, ljevice i RN-a.