ADVERTISEMENT

Hiljade demonstranata okupilo se u četvrtak navečer u glavnom gradu Latvije kako bi protestovali protiv mogućeg povlačenja zemlje iz Istanbulske konvencije.

Sporazum Vijeća Evrope, koji su 2019. godine potpisale 45 zemalja i Evropska unija, namijenjen je standardizaciji podrške ženama žrtvama nasilja, uključujući nasilje u porodici.

"Vrijeme je da se da jasan signal i sadašnjim zastupnicima Saeime (parlamenta) i onima koji će doći poslije njih - nećemo dozvoliti političke igre na štetu ljudskih prava", napisali su organizatori skupa u saopštenju.

Latvijska policija procjenjuje da je najmanje 10.000 ljudi prisustvovalo protestu "Zaštitimo Majku Latviju" u Rigi, koji je organizovala lokalna nevladina organizacija Marta Centre, prenosi Euronews.com.

Skup se održava samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Edgars Rinkevičs rekao da zakon o povlačenju vraća parlamentu na daljnju reviziju, izvijestio je u ponedjeljak javni emiter LSM.

Parlament, ili Saeima, glasao je 31. oktobra za povlačenje iz sporazuma o ljudskim pravima koji se protivi nasilju nad ženama i nasilju u porodici.

32 zastupnika glasala su za ostanak u sporazumu, dok je 56 glasalo za izlazak, rekavši da sporazum promovira "radikalni feminizam zasnovan na ideologiji roda". Dva su bila suzdržana.

Rinkēvičs je rekao da bi povlačenje iz sporazuma poslalo "kontradiktornu poruku".

"Ratifikacija i otkazivanje Konvencije tokom jednog mandata Saeime šalje kontradiktornu poruku i letonskom društvu i međunarodnim saveznicima Letonije o spremnosti Letonije da u dobroj vjeri ispuni svoje međunarodne obaveze", rekao je Rinkēvičs u pismu.

"Također treba uzeti u obzir da bi Letonija bila prva država članica Evropske unije koja bi se povukla iz međunarodnog sporazuma o ljudskim pravima. Treba ozbiljno procijeniti da li je takva akcija kompatibilna sa principom lojalne saradnje utvrđenim Ugovorom o Evropskoj uniji."

Rinkēvičs je također rekao da bi možda bilo bolje da sljedeći parlament odluči o tom pitanju, budući da Latvijci izlaze na opće izbore najkasnije do 3. oktobra sljedeće godine, predlažući da Saeima odgodi to pitanje za veći dio godine.

Predsjednik ima ustavno pravo zatražiti od Saeime da preispita svoju odluku, ali je ne može jednostrano poništiti.

Ultrakonzervativne grupe i političke stranke širom Evrope kritizirale su ugovor, tvrdeći da promovira "rodnu ideologiju", potiče seksualne eksperimente i šteti djeci.

Opozicioni zastupnici u Latviji započeli su proces mogućeg povlačenja iz sporazuma u septembru. Pridružila im se i Unija zelenih i poljoprivrednika, članica agrarnog saveza trostranačke vladajuće koalicije koju predvodi stranka desnog centra Jedinstvo premijerke Evike Siliņe.

Siliņa, čija je koaliciona vlada došla na vlast 2023. godine s obećanjem da će ratificirati konvenciju, kritikovala je napore za povlačenje iz sporazuma.

"Oni koji su bili dovoljno hrabri da potraže pomoć sada svjedoče kako se njihova iskustva koriste za političke bitke", napisala je Siliņa na društvenoj platformi X u oktobru. "To je okrutno."

Na dan glasanja, Evropska komisija je saopštila da će Latvija i dalje biti obavezna da poštuje međunarodna pravila o zaštiti žena.

Potez odustajanja od Istanbulske konvencije organizacije civilnog društva su smatrale nazadovanjem u ostvarivanju temeljnih prava.

Istanbulska konvencija je ugovor koji ima za cilj sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, a potpisale su ga sve države članice Evropske unije i nekoliko drugih država izvan EU, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške.

EU je u cjelini pristupila Istanbulskoj konvenciji 2023. godine, čime je postala pravno obavezujući sporazum za 27 država članica u područjima koja spadaju u nadležnost EU.

To uključuje institucije EU i javnu upravu, pravosudnu saradnju u borbi protiv kriminala i pravo na azil.

Međutim, Bugarska, Mađarska, Slovačka, Češka i Litvanija nisu ratificirale konvenciju.