ADVERTISEMENT

U Londonu je i reporter Euronews BiH Boris Gagić.

Samit u Londonu, koji je završen prije nekih desetak minuta, išao je u dva pravca. Na prvom pravcu je insistirala Velika Britanija, domaćin samita. Oni su gurali priču o sigurnosti i legalnim i ilegalnim migracijama. Veliki je to problem u Velikoj Britaniji i London želi da ga riješi uz pomoć zemalja Zapadnog Balkana, na način da se u tom dijelu Evrope otvore, kako ih oni zovu, centri za povratak. To bi značilo da migranti koji ne mogu dobiti azil u Velikoj Britaniji budu vraćeni u te centre i da odatle čekaju deportaciju u zemlje iz kojih dolaze.

Slučajno ili ne, uoči ovog samita britanski premijer uveo je, kako je rekao, sankcije pojedinim kriminalnim bandama s Kosova i iz Hrvatske koje su krivotvorile dokumente s kojima su migranti dolazili u Veliku Britaniju.

No, niz zemalja sa Zapadnog Balkana odlučno je odbilo tu ideju Velike Britanije. BiH, Albanija i Crna Gora poručile su da ne žele biti hotspot za migrante. Velika Britanija želi riješiti taj sigurnosni problem prebacujući ga na Zapadni Balkan, ali postavlja se pitanje da li bi se time zapravo otvorio novi problem u regiji.

Svi koji smo pratili migrantske priče i zapadnobalkansku rutu svjedočili smo izjavama ljudi iz Afganistana, Pakistana i Maroka da ne žele ostati na Zapadnom Balkanu, već da žele nastaviti put ka zemljama zapadne Evrope i Velikoj Britaniji.

S druge strane, izuzetno je važno što je na ovaj samit u London došao njemački kancelar Frederich Merz, koji je poručio da je za Njemačku strateški važno područje Zapadnog Balkana. Takođe, važna je i prisutnost Kaje Kallas, potpredsjednice Evropske komisije.

Sigurno se razgovaralo o proširenju Evropske unije — na tome je insistirala delegacija BiH. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tražila je da se govori o regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu, ali i o proširenju EU.

Kako i kada će doći do tog proširenja pitanje je koje je danas otvoreno u EU. Čuli smo ideje da se najprije prime zemlje Zapadnog Balkana u EU, ali da nemaju ista prava glasa kao postojeće članice Unije. To pitanje postavili smo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.

Evo šta je rekao:

"Ta ideja cirkuliše zadnjih par godina. Ja nisam oduševljen s tom idejom. Jedno od glavnih svojstava države je da se poštuje, a poštuje se ako ima jednaka prava. Naravno, svako prema svojoj veličini, zbog načina donošenja odluka, što ima više stanovnika, to je veća težina glasa. Ali biti u članstvu bez prava odlučivanja, biti pozvan na prijem, a stajati u dvorištu, nisam uvjeren u to. Mislim da svako prije svega treba da poštuje sebe i da se trudi da uđe na način na koji su ušle i druge zemlje. To, naravno, nije jednostavan proces, ali ja bih uvijek birao taj put."

Treba reći da je Berlinski proces pokrenut 2014. godine s namjerom, kako je tada rekla kancelarka Njemačke Angela Merkel, da zemlje Zapadnog Balkana koje nisu članice EU što prije budu primljene kada ispune uslove. Cilj je bio i da se proširi međunarodna saradnja, te da se radi na infrastrukturnim projektima i ekonomskim pitanjima.

Đuro Macut, premijer Srbije koji je prisustvovao samitu, rekao je da je inicirao u EU razgovore o pitanju profesionalnih vozača, s kojim problem imaju BiH i ostale zemlje regije – i to na način da se boravak profesionalnih vozača u zemljama šengena računa po satima, a ne po danima.