Trenutno većina sredina u Bosni i Hercegovni nema pristup optičkom internetu, a većina škola, posebno u selima, uopšte nema internet.
Cijene telekomunikacionih usluga koje plaćaju građani u BiH su preskupe, a sloboda medija je na poražavajućem nivou. Vlastodršci, odnosno nadležni, su zatvoreni prema građanima i uopšte ih ne obavještavaju šta zaista i kako rade, posebno u reformama i u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uprave su toliko daleko od digitalizacije da je praktično za svaki papir potrebno odlaziti na šaltere.
Sve ovo je među problemima koji su navedeni na predstavljanju Mape puta za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 10 iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan još davne 2008. godine između BiH i EU.
Pravila se mijenjaju
Mapu puta i akcioni plan za "Poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji" prezentovali su danas u Sarajevu, nakon dugotrajnog istraživanja i sačinjavanja preporuka, Resursni centar za organizacije civilnog društva u BiH i BH Novinari.
"Građani jednostavno ne vide smisao sada više pridruživanja Evropskoj uniji s obzirom na to da cijeli proces traje jako dugo i pritom se, zbog te dužine, često mijenjaju pravila, a pravila se mijenjaju zato što se mijenja način rada i EU. Jednostavno se mijenja tehnologija, mijenja se industrija — dakle sve. Ljudi imaju utisak da se stalno stvaraju neke nove obaveze, a nove obaveze zbilja proizilaze zato što mi sporo odgovaramo na postojeće obaveze", kaže novinarka Rubina Čengić, istraživačica Udruženja "BH novinari" na ovom projektu.
Absurdno je, rečeno je, da je BiH u posljednjih 17 godina, od potpisivanja SSP-a 2008. godine, nazadovala kada je riječ o slobodi medija. Prema indeksu slobode medija Reportera bez granica BiH je nazadovaa 23 mjesta i to se, kako je naglašeno, hitno mora promijeniti. Učesnici istraživanja su tokom diskusije naveli i da su brojni zakoni u BiH, koji se tiču informacione pismenosti društva, stari po 20 godina i da su mnogi pisani prije pojave vještačke inteligencije, pa i prije pojave samih pametnih telefona.
"Konkretan primjer — čak i ukoliko koristite umjetnu inteligenciju, ako pogledate ugovor koji zaključujete kada koristite tu uslugu, vidjećete da postoje dva polja. Jedno polje je za građane državljane EU, jedno polje je za sve ostale. Mi pripadamo u to 'sve ostalo'. Državljanima EU se garantuju određena prava kada koriste umjetnu inteligenciju. U BiH nemate nikakve garancije za štetu, za bilo šta, i na kraju krajeva nemate nikakva prava, manje-više, kada koristite te usluge", pojasnio je prof. dr Damir Hasić.
Mapa puta je finalizovana i biće uskoro objavljena, a u njoj su i brojne preporuke istraživača za koje je rečeno da će biti potrebno i deset godina da se sve ispune.
Zbog toga su pozvali nadležne da što prije pristupe ispunjavanju ovih obaveza, kako bi Bosna i Hercegovhina mogla sustići barem dio zemalja Evropske unije koje su daleko odmakle ispred BiH, kada je riječ o medijskoj pismenosti, o medijskim slobodama, o informacionoj pismenosti građana, digitalizaciji javne uprave i zaštite potrošača.
Preporuke vlastima
Preporuke koje istraživači upućuju vlastima u BiH su:
- jačanje institucionalne koordinacije kroz osnaživanje Direkcije za evropske integracije kao ključnog koordinatora Poglavlja 10, uz uključivanje svih entitetskih, kantonalnih i lokalnih aktera
- usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom tečevinom Evropske unije, a što je i obaveza BiH u procesu pridruživanja. Ovo je posebno potrebno u oblastima elektronskih komunikacija, digitalnih usluga, sajber sigurnosti, elektronskih medija i transparentnosti medijskog vlasništva
- izgradnja kapaciteta i nezavisnosti regulatornih tijela, a opet posebno Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), uz osiguranje njene što veće finansijske i političke nezavisnosti
- razvoj strategije informacione sigurnosti i formiranje državnog CSIRT tima radi povećanja otpornosti na sajber prijetnje koje svakodnevno postaju prominentnije i ozbiljnije, te predstavljaju opasnost za sigurnost društva kao cjeline
- podizanje digitalne i medijske pismenosti kroz reformu obrazovanja i javne kampanje koje građanima približavaju prednosti digitalizacije
- uključivanje civilnog društva kao partnera institucijama u praćenju, analiziranju i zagovaranju reformi.
Mapa puta za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji za Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji izrađena je na osnovu odluke Vijeća Evropske unije iz 2024. o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.