ADVERTISEMENT

Istraživanje, objavljeno u britanskom medicinskom časopisu "Lancet", analiziralo je navike spavanja učesnika i MRI snimke mozga, koristeći umjetnu inteligenciju za procjenu "starosti mozga" svake osobe - biološke mjere zasnovane na obrascima kao što su gubitak tkiva, stanjivanje korteksa i oštećenje krvnih sudova.

Istraživači su otkrili da su oni sa lošim profilima spavanja imali mozak koji je izgledao znatno stariji od njihove hronološke dobi.

Svaki pad kvalitete sna bio je povezan sa otprilike šest mjeseci dodatnog starenja mozga.

U prosjeku, ljudi sa lošim navikama spavanja - poput nesanice, hrkanja, abnormalnog trajanja sna ili kasnog hronotipa - imali su mozak koji je izgledao oko godinu dana stariji od njihove stvarne dobi.

"Starost mozga veća od stvarne starosti može biti signal odstupanja od zdravog starenja“, rekli su istraživači.

Prethodne studije su pokazale da je mozak koji izgleda stariji povezan s bržim kognitivnim padom, rizikom od demencije, pa čak i ranijom smrću.

Tim je takođe otkrio da upala može djelimično objasniti ovu vezu.

Loš san može povećati nivo upale u tijelu, što zauzvrat može oštetiti krvne sudove i moždane ćelije. Upala je činila oko 10% veze između kvaliteta sna i starenja mozga.

Iako se starenje mozga ne može izbjeći, istraživači su rekli da izbori načina života mogu pomoći u njegovom usporavanju.

Održavanje redovnog rasporeda spavanja, ograničavanje kofeina, alkohola i vremena provedenog pred ekranom prije spavanja, te stvaranje tihog, tamnog okruženja za spavanje mogu zaštititi dugoročno zdravlje mozga.