ADVERTISEMENT

Evropska komisija je u četvrtak predstavila novi "pakt za Mediteran" s ciljem preoblikovanja odnosa sa zemljama južnog susjedstva usred rastuće globalne nestabilnosti.

Pakt uključuje nekoliko projekata koji će se razvijati u 10 mediteranskih zemalja, a koji dotiču ključne sektore za EU.

"Želimo ojačati ovaj odnos i postići dublju integraciju unutar Zajedničkog mediteranskog prostora", navodi se u dokumentu sporazuma, piše Euronews.com.

"Cilj pakta je donijeti promjenu paradigme, koja je neophodna za ostvarenje punog potencijala našeg partnerstva i za zajednički rad na osnovu principa suvlasništva, zajedničkog stvaranja i zajedničke odgovornosti", nastavlja se.

Dokument ističe trgovinsku integraciju, migracije i upravljanje granicama, kao i rastuću ulogu regije u lancu snabdijevanja EU za poljoprivredu, gnojiva i kritične sirovine.

Također se odnosi na projekte o dekarbonizaciji, ublažavanju klimatskih promjena, obnovljivoj energiji, nestašici vode, spremnosti za katastrofe, investicijama privatnog sektora, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, te inicijative za osnivanje Mediteranskog univerziteta i promociju obrazovanja i kulturne razmjene.

Pakt se odnosi na Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Libiju, Maroko, Palestinu, Tunis i Siriju.

Međutim, prostor za učešće u projektima sporazuma ostavljen je otvoren za partnere iz Perzijskog zaljeva, Mauritaniju, Senegal, Tursku, Zapadni Balkan i partnere iz Crnog mora.

Drugačiji pristup?

Tokom konferencije za novinare, evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica rekla je da ovaj put Brisel pokazuje drugačiji pristup prema svojim partnerima preko mora.

"Imamo pristup odozdo prema gore, konsultovali smo se sa svima na terenu iz različitih dijelova društva, ne samo sa vladama. Podvukli smo da stvaramo partnerstva među jednakima", rekla je Šuica tokom konferencije za novinare.

Ovo su kritikovali predstavnici civilnog društva, koji su rekli da pakt ima "ograničen" proces konsultacija.

Potpredsjednik nevladine organizacije EuroMed Rights Moataz El Fegiery rekao je da je "objavljivanju Pakta prethodio proces konsultacija, ograničen jer mnoge žrtve represije od strane režima u regiji nisu saslušane."

"Jasan fokus na investicije i trgovinu i odsustvo bilo kakvog pozivanja na demokratske reforme, kao što je bio slučaj, na primjer, s Barcelonskim procesom, riskira favoriziranje saradnje između država u provedbi pakta".

Barcelonski proces bio je inicijativa pokrenuta 1995. godine kao okvir za saradnju između EU i zemalja mediteranske regije.

Uprkos nekoliko prijedloga za integraciju regije u to vrijeme, nisu postignuti politički opipljivi rezultati.

Tokom konferencije za novinare u četvrtak, na pitanje kako će se Brisel takmičiti s glavnim svjetskim akterima sa snažnim prisustvom u mediteranskim zemljama, poput Kine i Rusije, šefica vanjske politike EU Kaja Kallas izjavila je da EU "pozitivno doprinosi promoviranjem ravnopravnog partnerstva".

"Moramo biti kredibilni i pouzdani ako želimo ostati konkurentni", rekla je Kallas.

U vezi s utjecajem Moskve u regiji, Kallas je rekla da EU "pokreće pitanje Rusije", pozivajući partnere da ne zaobilaze sankcije.