ADVERTISEMENT

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od tih hapšenja, 549 je dovelo do policijskog pritvora nakon incidenata koji su se dogodili u noći između srijede i četvrtka.

Šef pariške policije Laurent Nunez izvijestio je da su izvršena nova hapšenja nakon sukoba u glavnom gradu, posebno na "Place des Fetes."

"Jutros imamo 280 hapšenja, uključujući veliki broj ljudi u policijskom pritvoru", rekao je za CNews-Europe 1, dodajući da je 164 ostalo u pritvoru do četvrtka ujutro.

Nunez je protestni pokret opisao kao "neuspjeh", napominjući da nije bilo većih blokada uprkos "brojnim, brojnim pokušajima".

Naveo je oko 10 neuspjelih pokušaja blokiranja pariške obilaznice, neuspješan pokušaj upada na željezničku stanicu Gare du Nord i sporadične poremećaje u srednjim školama i autobuskim stanicama.

Predsjednik Senata Gerard Larcher također je u komentarima za BFMTV-RMC nazvao mobilizaciju "neuspjehom".

Neki manji protesti nastavljeni su u četvrtak, uključujući pokušaje blokada u Nantesu i na univerzitetu Sciences Po u Parizu, gdje je policija intervenirala kako bi obnovila pristup.

Nunez je obećao da će vlasti zadržati "istu odlučnost, istu budnost, istu doktrinu" u sprječavanju blokada u narednim danima i sedmicama.

Sindikati su već pozvali na novi dan nacionalnih protesta 18. septembra, s planiranim maršem u Parizu. Konačna ruta tek treba biti potvrđena, jer policija nije odobrila predloženu krajnju tačku.

Kontroverzni nacionalni budžetski plan

Protest građana započeo je pozivom na društvenim mrežama da "blokiraju sve" 10. septembra s ciljem zaustavljanja zemlje u znak negodovanja protiv nacionalnog budžetskog plana bivšeg premijera Francoisa Bayroua.

Pokret, koji je dobio zamah uz podršku krajnje ljevičarske stranke Francuska nepokorena (LFI), nastao je s malom online grupom "Les Essentiels", koja je izjavila: "10. septembra zaustavljamo sve, ne da bismo pobjegli, već da bismo rekli ne."

U međuvremenu, francuske sindikalne organizacije također su pozvale na jednodnevnu mobilizaciju širom zemlje 18. septembra u znak protesta protiv Bayrouovih prijedloga budžeta.

Francuska se suočava s rastućim političkim tenzijama jer je Bayrou u ponedjeljak izgubio glasanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini.

Bayrou, koji je u julu predstavio budžetski okvir za 2026. godinu, tražio je podršku za plan uštede gotovo 44 milijarde eura (51 milijardu dolara) kao dio napora za smanjenje rastućeg javnog duga Francuske, koji sada iznosi 113 posto BDP-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je u utorak ministra oružanih snaga Sebastiena Lecornua za novog premijera zemlje. On je zadužen za provođenje konsultacija s političkim strankama prije formiranja vlade.

Francuska ima jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji, sa 5,8 posto BDP-a.

Pregovori o budžetu bili su glavni izvor napetosti u francuskoj politici.

Neuspjeh u postizanju dogovora o budžetu za 2025. godinu prošle godine doveo je do pada vlade Michela Barniera u decembru, nakon što su se ljevičarske i krajnje desničarske stranke ujedinile iza prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.