ADVERTISEMENT

Posljednja saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom u Helsinkiju dogodila se u julu 2024. Broj poginulih na cestama glavnoga grada Finske, koji ima 690.000 stanovnika, znatno je manji nego u drugim europskim prijestolnicama, kako u apsolutnim brojevima tako i po glavi stanovnika.

U prvoj polovini 2024. Helsinki je zabilježio četiri smrtna slučaja u saobraćaju - što je 0,59 na 100.000 stanovnika. Berlin bilježi 1,45 smrtnih ishoda na 100.000 stanovnika, London 1,24, dok Oslo, koji je samo malo veći od Helsinkija, 0,56.

Ključne mjere

Prema riječima Ronija Utriainena, inženjera u gradskoj upravi Helsinkija, postoji više razloga za ovaj uspjeh. Jedan od glavnih je ograničenje brzine na 30 km/h, koje vrijedi za više od polovine gradskih saobraćajnica.

"Mislim da je to jedna od ključnih mjera. Samo smanjenje brzine nije dovoljno, ali je ipak važno", rekao je Utriainen za Deutsche Welle.

Taj uspjeh Helsinkija usklađen je s programom Europske unije pod nazivom "Vizija nula", kojemu je cilj da se do 2050. broj smrtnih slučajeva na cestama svede na nulu.

U skladu s tim ciljem gradska uprava Helsinkija pokrenula je Program razvoja sigurnosti saobraćaja. Grad želi identificirati najvažnije rute za sigurnost djece, pješaka i biciklista te obnoviti infrastrukturu u skladu s tim. To uključuje rekonstrukciju biciklističkih staza, ulične rasvjete i suradnju s drugim gradovima i institucijama. Utriainen kao jedan od prioriteta navodi i povećanje korištenja javnog prijevoza, čime se smanjuje broj automobila na cestama.

Podaci za sprečavanje nesreća

Helsinki je prikupljao podatke o nesrećama, brzini vožnje i povratne informacije građana kako bi identificirao opasne dijelove cesta ili tzv. crne točke. To pomaže planerima da vide kako funkcionira gradski saobraćaj, gdje su potrebne promjene i kako se to može iskoristiti za planiranje raskrsnica, pješačkih prijelaza, biciklističkih staza i javnog prijevoza.

Hagen Schüller, inženjer prometa u firmi PTV Transport Consult u Berlinu, kaže da je uzimanje u obzir mnogih podataka važno za moderno planiranje gradskog saobraćaja, a to je ipak vrlo složen zadatak.

"Morate uzeti u obzir mnogo faktora. To čini sigurnost na cestama vrlo složenom. U većini velikih gradova postoje centri za kontrolu u kojima se saobraćaj u cijelom gradu prati senzorima, kamerama, detektorima. Ne možete kontrolirati svaki faktor, poput lošeg vremena, ali uklanjanjem jednog faktora stvarate svojevrsnu tampon-zonu koja spriječi nesreću", objasnio je Schüller.

Za provjeru i poboljšanje tih mjera važna je kontrola. Koordinacija između grada i policije omogućila je u Helsinkiju bolje pridržavanje saobraćajnih propisa, pri čemu je kontrola brzine važna mjera.

"Policija je odgovorna za kontrolu brzine u Finskoj, ali grad je odgovoran za postavljanje fiksnih kontrolnih tačaka koje policija koristi", istaknuo je Utriainen.

Trenutno u Helsinkiju postoji 60 takvih tačaka, odnosno kamera za kontrolu brzine, uglavnom na cestama s ograničenjem od 40 km/h ili više: "Otkrili smo da fiksne kamere posebno utječu na smanje brzine."

Umjetna inteligencija u saobraćaju

Schüller vjeruje da bi budućnost upravljanja saobraćajom mogla biti automatizirana i vođena umjetnom inteligencijom. Automatizacija u saobraćaju, koja je još uvijek u razvoju, ići će korak u korak s razvojem autonomnih vozila. Ako budu odobrena za upotrebu, ta bi vozila slala podatke o brzini i lokaciji centrima za kontrolu saobraćaja, koji bi im vraćali informacije o ograničenjima brzine i smetnjama.

Za mnoge gradove velik su izazov lokalna politika i otpor transformaciji saobraćaja. Rasprave o uklanjanju parkirnih mjesta radi izgradnje biciklističkih staza, smanjenju ograničenja brzine ili stvaranju zona bez automobila svakodnevna su tema u mnogim gradovima, ali znanje i tehnologija za promjene već postoje, naglasio je Schüller.