ADVERTISEMENT

"Ova bolest pogađa preživare, posebno ovce, te uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke", navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Stručnjaci upozoravaju na potrebu provođenja DDD mjera – dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije – kao i biosigurnosnih mjera na farmama.

Bolest plavog jezika je virusna bolest preživara koju izaziva Orbivirus iz porodice Reoviridae. Specifičnost ove bolesti leži u činjenici da se ne prenosi direktnim kontaktom među životinjama, već isključivo putem krvopijućih insekata – najčešće komaraca roda Culicoides. Ovi insekti su ključni vektori, jer virus prenose sa zaraženih na zdrave životinje.

Najosjetljivije ovce

Naziv "plavi jezik" potiče od karakterističnog simptoma kod ovaca – zbog poremećaja cirkulacije i krvarenja u sluznicama, jezik može poprimiti plavkastu boju. Pored toga, bolest uzrokuje visoku temperaturu, oticanje glave, otežano disanje i hramanje. Dok su goveda i koze često samo nosioci virusa, kod ovaca bolest može imati smrtonosan ishod.

Najosjetljivije su ovce, kod kojih bolest može uzrokovati smrtnost i do 30 posto.

Prema podacima iz do sredine avgusta, Hrvatska je potvrdila širenje bolesti plavog jezika u šest županija, na 18 lokacija i objekata. U Istri je uginuće više desetina ovaca izazvalo paniku među stočarima, dok su slučajevi kod goveda uglavnom otkriveni bez vidljivih simptoma, laboratorijskim analizama.

Slovenija je ranije tokom ljeta prijavila prvi slučaj, što je pokazalo da se virus brzo širi sa zapada prema Balkanu. Veterinarske službe u obje zemlje naglasile su da je bolest posljedica širenja vektora, odnosno komaraca, koji se zbog klimatskih promjena zadržavaju duže i šire na nova područja.

Serotip 8 već neko vrijeme cirkulira u više europskih zemalja, uključujući Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Italiju, Portugal, Španiju, a tokom 2024. godine zabilježen je i u Švicarskoj.

U BiH nema potvrđenih slučajeva

Iako trenutno u BiH nema potvrđenih slučajeva bolesti plavog jezika, prošlost pokazuje da je zemlja bila pogođena ovim virusom više puta u protekle dvije decenije. Prema podacima Uprave za veterinarstvo BiH i Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, epidemije su zabilježene 2002., 2006., 2014., 2017. i 2018. godine. BiH je posebno ranjiva, jer veliki dio stočnog fonda čine ovce, a nadzor nad kretanjem životinja i biosigurnosne mjere često nisu na optimalnom nivou. Osim toga, značajan broj farmi nalazi se u blizini vodenih površina, što pogoduje razmnožavanju komaraca.

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija predstavljaju osnovne stubove biosigurnosti u zaštiti od bolesti plavog jezika. Dezinfekcija podrazumijeva uništavanje virusa u okolini, posebno u objektima gdje borave životinje. Redovno čišćenje i dezinfekcija staja, opreme i transportnih sredstava smanjuje rizik širenja infekcije.

Posebno je važno ukloniti mjesta pogodna za razmnožavanje komaraca, poput stajaćih voda. Deratizacija doprinosi smanjenju rizika od sekundarnih širenja bolesti, jer glodari mogu indirektno utjecati na prenos parazita i održavanje infektivnih ciklusa u okolini. Ove mjere moraju se provoditi sistemski, pod nadzorom veterinarskih službi i u saradnji sa stočarima.

Vakcinacija protiv plavog jezika jedna je od najefikasnijih metoda zaštite, ali se provodi samo u područjima gdje postoji rizik i gdje je odobrena od nadležnih institucija. BiH u ovom trenutku razmatra opciju vakcinacije u graničnim područjima, posebno ukoliko se broj slučajeva u Hrvatskoj nastavi povećavati.

Sistematska DDD aktivnost, pojačan nadzor i spremnost na vakcinaciju mogu sačuvati stočni fond BiH i spriječiti ponavljanje scenarija iz ranijih godina. Kako navode iz INZ, veterinarske službe i stočari moraju djelovati zajedno, jer svaka odgoda može značiti stotine izgubljenih životinja i milionske štete za domaću poljoprivredu, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.