ADVERTISEMENT

Najnovija eskalacija dovela je do toga da se uzajamne carine postepeno pretvaraju u potpune zabrane uvoza pojedinih proizvoda. Smirivanje tenzija zasad nije na vidiku, a očekuje se i uvođenje novih uvoznih dažbina.

Uprkos žestokoj političkoj retorici, posljedice pogoršanja odnosa između ova dva sjevernoamerička susjeda već osjećaju građani s obje strane granice.

BBC je analizirao šta bi najviše moglo biti pogođeno.

Automobili

Ukoliko se ostvari Trumpova prijetnja da od 1. januara 2027. godine carine na kanadska vozila poveća sa 25 na 50 odsto, to bi zadalo novi udarac automobilskoj industriji.

Automobili, kamioni i autodijelovi spadaju među glavne proizvode kojima trguju SAD, Kanada i Meksiko, dok se proizvodnja i lanci snabdijevanja protežu preko državnih granica.

Uprkos tome što su ranije uvedene carine povećale troškove proizvođača, trgovci automobilima dosad su preuzeli „lavovski dio“ tog tereta, navodi Bernard Yaros, glavni ekonomista kompanije Oxford Economics.

„Ali taj prostor za apsorbovanje troškova sve je manji. Nedavno zaprijećene carine od 50 odsto na kanadske automobile, kamione i autodijelove mnogo bi se direktnije prenijele na potrošačke cijene nego ranije“, kaže Yaros.

On smatra da bi veći troškovi uvoza u SAD mogli dodatno ubrzati trend prema kojem proizvođači daju prednost luksuznim automobilima, SUV vozilima i pikapovima. Istovremeno, cijene polovnih automobila mogle bi porasti ukoliko dođe do nestašice novih, ali cjenovno pristupačnijih vozila.

Kanadski premijer Mark Carney zasad nije odgovorio na Trumpovu prijetnju carinama od 50 odsto, ali je carina od 25 odsto na određena vozila iz SAD na snazi još od prošle godine.

Trump je takođe najavio zabranu uvoza motocikala iz Kanade, uključujući mopede, tvrdeći da Kanada „diskriminiše“ Sjedinjene Države.

Stanogradnja

Građevinski materijali, poput čelika, aluminijuma i drvne građe, već su bili obuhvaćeni carinama prije najnovije eskalacije. Kanada je sada izjednačila američke stope za metale i uvela carinu od 50 odsto.

Carney je takođe uveo uvozne dažbine na niz proizvoda od drveta iz SAD, uključujući šperploču, pa čak i vijke koji se koriste za spajanje drvenih elemenata.

To znači da će građevinske kompanije koje uvoze takve materijale imati veće troškove, koje bi mogle prenijeti na kupce kroz više cijene — što bi, između ostalog, moglo dodatno povećati cijenu stanova i kuća.

Udruženje proizvođača šumskih proizvoda Kanade upozorava da bi carine „povećale troškove s obje strane granice“. U SAD je Bill Owens, predsjednik Nacionalnog udruženja građevinara (NAHB), pozvao Trumpa da građevinske materijale izuzme iz svog plana uvođenja carina, imajući u vidu „trajno prisutnu krizu pristupačnosti stanovanja“.

„Carine na građevinski materijal povećavaju neizvjesnost na tržištu, dodatno opterećuju lance snabdijevanja i povećavaju troškove izgradnje“, rekao je Owens.

Sjedinjene Države su 2024. godine uvezle drvne proizvode u vrijednosti od 23 milijarde dolara (32 milijarde kanadskih dolara), odnosno oko 17 milijardi funti. Gotovo polovina tog uvoza stigla je iz Kanade, navodi se u izvještaju američkog Kongresa.

Ipak, takozvani „ratovi oko drvne građe“, koji se odnose prvenstveno na meko drvo koje se koristi u izgradnji kuća, nisu novost. Sporovi između dvije zemlje traju već decenijama.

Proizvodi za domaćinstvo

Jedna od ključnih karakteristika ovog trgovinskog sukoba jeste veliki broj proizvoda za domaćinstvo koji su direktno obuhvaćeni carinama, za razliku od sirovina.

Kanada će uvesti carine na tepihe, veš-mašine, namještaj, frižidere, pa čak i noževe, viljuške i kašike.

Iako postoji rizik da će cijene pojedinih proizvoda uvezenih iz SAD porasti, vjerovatniji scenario je da će potrošači preći na domaće alternative, smatra Bradley Saunders, ekonomista za Sjevernu Ameriku u kompaniji Capital Economics.

Prema njegovim riječima, Carney je najnovijim mjerama namjerno obuhvatio proizvode kod kojih Kanađani mogu „preći na domaće dobavljače“.

„Kao i kod proizvoda za njegu kose — to jednostavno možete kupiti od domaćih proizvođača“, rekao je Saunders.

On objašnjava da je cilj kanadskih mjera da se „uticaj na kanadska domaćinstva svede na najmanju moguću mjeru, izborom proizvoda koji imaju lako dostupne zamjene“.

Budget Lab pri Univerzitetu Jejl, koji prati uticaj politika američke vlade na ekonomiju, očekuje blagi rast cijena namještaja i druge opreme za domaćinstvo u SAD, prvenstveno zbog carina na drvnu građu i druge materijale.

Alkohol

Carinski rat možda neće značajnije uticati na cijene alkohola, ali je već uticao na izbor pića koje Kanađani mogu da kupe.

Brojne kanadske pokrajine prošle godine zabranile su prodaju alkohola iz SAD kao odgovor na ranije uvedene carine. Američka industrija vina i žestokih pića navela je da je izvoz u Kanadu zbog toga pao za više od 70 odsto.

Carney je tokom trgovinskih pregovora zatražio od pokrajina da vrate američki alkohol na police prodavnica. Međutim, nakon što su pregovori propali, moguće je da će zabrane biti ponovo uvedene.

Saunders kaže da su političari snažno promovisali kampanju „kupuj kanadsko“ i da je ona bila posebno uspješna kada je riječ o alkoholnim pićima.

„To je zaista imalo veliki uticaj na američku industriju alkohola“, dodaje on.

Saskatchewan i Alberta jedine su kanadske pokrajine koje i dalje prodaju alkohol iz SAD. Međutim, Saskatchewan je najavio vlastitu carinu od 50 odsto na alkoholna pića iz SAD, koja je stupila na snagu 8. septembra, istog dana kada su počele da se primjenjuju i šire kanadske carine.

S druge strane, SAD su sada uvele potpunu zabranu uvoza bezalkoholnog piva, kao i velikog broja proizvoda od vina, ruma i votke, te piva proizvedenog od slada, iz Kanade.

Japanski proizvođač piva Sapporo saopštio je da će zbog carina dio proizvodnje piva iz Kanade prebaciti u SAD do prve polovine 2027. godine.

Radna mjesta i šira ekonomija

Iako carine na kraju mogu direktno pogoditi džep potrošača, posljedice po domaćinstva mogu biti i šire.

Uvozne dažbine mogu dodatno zakomplikovati poslovanje kompanijama koje imaju prekogranične lance snabdijevanja. Osim većih troškova, neizvjesnost koju stvara trgovinski rat mogla bi obeshrabriti ulaganja i usporiti otvaranje novih radnih mjesta.

Saunders smatra da najveći uticaj na domaćinstva možda neće doći kroz više cijene, već kroz gubitak radnih mjesta.

„Ako ste, recimo, proizvođač namještaja po mjeri u Britanskoj Kolumbiji i sada se suočavate sa carinom od 50 odsto na izvoz u SAD, to bi zaista moglo zatvoriti vaše poslovanje. Mislim da bi to bio direktniji udar na domaćinstva nego same recipročne mjere“, kaže Saunders.

Kanadska drvna industrija zapošljava gotovo 200.000 ljudi i pozvala je vladu da poveća domaću potražnju kroz federalne programe stanogradnje, kako bi se više koristila kanadska drvna građa. Ipak, industrija priznaje da „nijedan paket pomoći ne može zamijeniti pouzdan pristup našem najvećem izvoznom tržištu“.

Kada je riječ o SAD, malo je vjerovatno da će američki potrošači zbog ovog najnovijeg sukoba s Kanadom osjetiti značajniju razliku u troškovima života. Ipak, trgovinske tenzije mogu imati dugoročnije posljedice po ekonomiju.

Sukob dodatno povećava zabrinutost u vezi sa sporazumom o slobodnoj trgovini između Kanade, SAD i Meksika, poznatim kao USMCA. I Kanada i Meksiko žele da sporazum bude produžen za još 16 godina, dok su SAD poručile da ga neće obnoviti u sadašnjem obliku.

Iako je sporazum i dalje na snazi, carine bi mogle odložiti buduće pregovore i dodatno povećati neizvjesnost u prekograničnoj trgovini.

John Iselin, zamjenik direktora Budget Laba pri Univerzitetu Jejl, procjenjuje da će najnovije mjere prosječno američko domaćinstvo koštati svega oko tri dolara. Međutim, kada se u obzir uzme Trumpov širi trgovinski rat sa ostatkom svijeta, a posebno sa Kinom, dodatni troškovi za prosječnu porodicu mogli bi dostići oko 1.000 dolara.

„Teško je ovaj konkretni slučaj sa Kanadom posmatrati izolovano, jer smo imali slične situacije i sa nizom drugih zemalja, a sve to dodatno otežava poslovanje. Ovo je samo još jedan u nizu carinskih šokova“, rekao je Iselin.