Kupovina robe iz zemalja van Evropske unije od početka jula našla se u centru pažnje nakon što je Evropska komisija uvela novu carinsku naknadu za pošiljke male vrijednosti. Iako Brisel tvrdi da dažbinu ne plaćaju direktno potrošači već onlajn platforme, stručnjaci upozoravaju da bi građani ipak mogli da osjete njene posljedice kroz više cijene proizvoda. Euronewsov tim za provjeru činjenica "Kocka" (The Cube) provjerio je kako nova pravila funkcionišu u praksi i ko će na kraju snositi troškove.
ADVERTISEMENT
Na društvenim mrežama posljednjih dana pojavile su se tvrdnje da je onlajn kupovina robe iz zemalja van Evropske unije postala skuplja zbog nove uvozne dažbine EU. Tim za provjeru činjenica Euronewsa analizirao je šta se zapravo mijenja i ko će na kraju platiti nove troškove.
Evropska komisija je 1. jula uvela privremenu carinsku naknadu od tri evra za obradu pošiljaka male vrijednosti koje u EU stižu iz zemalja van bloka. Mjera se odnosi na svaku vrstu proizvoda vrijednosti do 150 evra kupljenu putem interneta i poslatu direktno potrošačima.
Komisija navodi da je cilj ove naknade da obezbijedi ravnopravnije uslove konkurencije za evropske kompanije, ali i da pokrije troškove obrade sve većeg broja jeftinih pošiljaka iz inostranstva. Privremena mjera važiće do 1. jula 2028. godine, kada bi trebalo da bude zamijenjena novim pravilima u okviru reforme carinskog sistema EU.
Ko formalno plaća novu naknadu?
Nakon objavljivanja odluke na društvenim mrežama pojavile su se tvrdnje da će dodatni trošak snositi građani. Evropska komisija je, međutim, saopštila da se naknada naplaćuje platformama za elektronsku trgovinu, a ne direktno kupcima. Portparol Komisije potvrdio je za Euronews da potrošači zakonski nisu obavezni da plate ovu dažbinu.
Ipak, dodao je da Komisija ne može da utiče na to kako će prodavci ili platforme raspodijeliti dodatne troškove.
Stručnjaci: Potrošači će vjerovatno ipak platiti deo troška
Prema ocjeni stručnjaka, iako platforme formalno snose obavezu plaćanja, dio novih troškova gotovo sigurno će biti uračunat u cijenu proizvoda. Olivia Brown iz organizacije za zaštitu potrošača "Euroconsumers" ističe da kompanije rijetko same apsorbuju dodatne izdatke.
"U praksi vidimo da se novi troškovi u lancu snabdjevanja veoma rijetko zadržavaju na kompanijama. Najčešće se, na kraju, odraze na cijenu koju plaćaju potrošači", rekla je Brown.
Kako bi provjerio tvrdnje, Euronewsov tim naručio je proizvod preko Amazona iz zemlje van EU sa isporukom u Belgiju. Tokom završetka kupovine platforma je obračunala dodatnu stavku od tri evra pod nazivom "uvozni troškovi", povezanu sa novom carinskom naknadom.
Važno je da se naknada ne naplaćuje po porudžbini, već po carinskoj tarifnoj kategoriji proizvoda. To znači da kupac koji naruči dvije majice, mobilni telefon i ručni sat može platiti tri odvojene naknade od po tri evra, odnosno ukupno devet evra, uz već postojeći PDV.
Kako platforme pokušavaju da izbjegnu novu dažbinu
Velike platforme već su počele da prilagođavaju logistiku kako bi umanjile efekat novih pravila. Ako se roba šalje iz skladišta koja se već nalaze u Evropskoj uniji, dodatna naknada se ne primjenjuje jer proizvod više ne ulazi direktno u carinsko područje EU.
Amazon navodi da je tokom 2025. godine čak 97 odsto proizvoda naručenih preko njegovih evropskih prodavnica isporučeno upravo iz skladišta u EU. Sličnu strategiju primjenjuje i Temu.
Analitičar kineskog tehnološkog tržišta Ed Sander kaže da je kompanija još tokom 2024. godine počela da podstiče trgovce da robu skladište u evropskim centrima, a potom je i sama počela da otvara lokalna skladišta.
Prema njegovim riječima, cilj je bio da do kraja 2025. godine oko 80 odsto proizvoda namijenjenih evropskim kupcima bude uskladišteno u Evropi.
To omogućava da roba bude uvezena u velikim količinama po veleprodajnim cijenama, čime se značajno smanjuju troškovi u odnosu na pojedinačne pošiljke koje direktno stižu kupcima.
Bez obzira na to što su platforme zakonski obveznici plaćanja nove naknade, stručnjaci smatraju da će najveći dio troška ipak završiti kod potrošača.
"Na kraju potrošači uvijek plate. Ili direktno kroz uvoznu naknadu, ili tako što će prodavci dodatni trošak uračunati u cijenu proizvoda. U nekim slučajevima platforme, trgovci i kupci mogu podijeliti trošak, ali će kupci gotovo uvijek snositi bar njegov dio", zaključio je Sander.