Evropska centralna banka (ECB) donijela je danas odluku o kamatnim stopama usljed naglog rasta inflacije izazvanog, između ostalog, ratom na Bliskom istoku.
Kako je saopšteno, kamatne stope ostaju nepromijenjene na svom aprilskom sastanku.
Upravni savjet ECB je u četvrtak odlučio da zadrži svoju referentnu kamatnu stopu na depozitnim uslugama na 2%.
U saopštenju, banka je navela da, iako je njena prethodna procjena izgleda inflacije uglavnom nepromijenjena, "rizici ka inflaciji i rizici ka rastu su se pojačali“.
Navedeno je da je njen upravni savjet ostao posvećen uspostavljanju monetarne politike kako bi se osiguralo da se inflacija stabilizuje na cilju od 2% na srednji rok.
Priznajući da je rat na Bliskom istoku doveo do naglog povećanja cijena energije, podižući inflaciju i opterećujući ekonomsko raspoloženje, ECB je primijetila da će "implikacije rata na srednjoročnu inflaciju i ekonomsku aktivnost zavisiti od intenziteta i trajanja šoka cijena energije i obima njegovih indirektnih i sekundarnih efekata“.
"Što duže traje rat i što duže cijene energije ostaju visoke, to je vjerovatniji uticaj na širu inflaciju i ekonomiju jači“, naglasila je banka.
Saopšteno je da će pažljivo pratiti situaciju i zauzeti pristup zasnovan na podacima i sastanku po sastanak kako bi odredili svoj stav o monetarnoj politici. Kreatori politike se neće unaprijed obavezati na određenu putanju kamatne stope, naglasila je kompanija.
Evro je trgovao skoro 0,2% više u odnosu na dolar nakon ove promjene, na 1,17 dolara. Prinosi obveznica evrozone blago su pali, pri čemu je kamatna stopa na desetogodišnju njemačku državnu obveznicu pala za 3 bazna poena na 3,0580%, a njen francuski ekvivalent za 4 bazna poena niža, na 3,7135%.
Odluka ECB uslijedila je nakon što su objavljeni kratki podaci u četvrtak pokazali da je inflacija u evrozoni skočila na 3% u aprilu, uglavnom zbog rasta troškova energije u regionu. Rast je usporen u prvom kvartalu, povećavši se za oskudnih 0,1%.
Predsjednica ECB Christine Lagarde rekla je na konferenciji za novinare u četvrtak da "domaća potražnja ostaje glavni pokretač rasta, uz podršku otpornog tržišta rada“.
"Međutim, ekonomski izgledi su veoma neizvjesni i zavisiće od toga koliko dugo će rat na Bliskom istoku trajati i koliko snažno utiče na energetska i druga tržišta robe, kao i na globalne lance snabdijevanja“, rekla je ona.
"Rat na Bliskom istoku ostaje rizik od pada za ekonomiju evrozone, doprinoseći nestabilnom globalnom političkom okruženju", dodala je.
Danas je, dodala je, upravni savjet donio "informisanu odluku na osnovu još uvijek nedovoljnih informacija“, nakon što je detaljno raspravljao o različitim opcijama banke.
Šta se dešava sljedeće?
Lagarde je na posljednjem sastanku banke u martu rekla da su kreatori politike spremni da povećaju kamatne stope čak i ako se očekivani skok inflacije u evrozoni pokaže kao privremen.
Neki ekonomisti kažu da će junski sastanak banke biti onaj koji treba pratiti, sa potencijalnim povećanjem od 25 baznih poena kako bi se ključna kamatna stopa podigla na 2,25%. Drugi insistiraju da centralna banka mora da djeluje veoma pažljivo prije nego što poveća stope u vrijeme kada se čini da ekonomija stagnira, a povjerenje potrošača opada.
Mark Wall, glavni evropski ekonomista u Dojče banci, rekao je da banka za sada zrači osjećajem mirnog povjerenja, "uz pozivanja na otpornost ekonomije u posljednjim kvartalima i dugoročna inflaciona očekivanja koja su ostala dobro usidrena“.
"Ali postoji i osjećaj rastuće zabrinutosti što duže traje sukob na Bliskom istoku. Generalno, ovo je izjava koja ne obavezuje ECB unaprijed na povećanje kvota u junu. Ali to ni ne sprečava ECB da poveća kvote u junu“, dodao je.
Veće kamate moguće u junu
Yael Selfin, glavni ekonomista u KPMG-u, vidi potencijal za povećanje kamatnih stopa u bliskoj budućnosti.
"Za razliku od nekoliko drugih velikih centralnih banaka, uključujući Banku Engleske, kamatne stope u evrozoni su u neutralnom području, što doprinosi potencijalno većoj potrebi da ECB brže djeluje kako bi spriječila da inflatorni pritisci postanu dublje ukorijenjeni", rekao je.
"Za razliku od energetskog šoka 2022. godine, fiskalna politika u evrozoni je restriktivnija, a tržište rada je omekšalo, smanjujući rizik od sekundarnih efekata. Međutim, s obzirom na rast inflacije i poremećaje u snabdijevanju energijom koji pokazuju malo znakova ublažavanja, ECB će vjerovatno započeti svoj ciklus povećanja kamatnih stopa u junu, a svi dalji potezi ostaju u velikoj mjeri zavisni od dolazećih podataka o inflaciji i platama", dodao je Selfin.