Neizvjesnost na energetskom tržištu zbog sukoba na Bliskom istoku se nastavlja. Cijene goriva u Evropi vrtoglavo rastu, a javljaju se i prve nestašice.
ADVERTISEMENT
Evropska unija je zbog toga, kao i 2022. godine, aktivirala paket Grids, a mnoge zemlje uvode razne mjere kako bi ublažile efekte ove krize. Energetska kriza će po procjeni mnogih političara biti najveći globalni izazov današnjice, a analitičari kažu da su preduzete mjere kratkog daha.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump upozorava Teheran da će im uništiti kompletnu energetsku infrastrukturu ukoliko Hormuški moreuz ne bude otvoren.
Kako će nastavak sukoba na Bliskom istoku uticati na dalje ekonomske i političke prilike u svijetu?
Stručnjak za međunarodne odnose i ekonomiju Mihailo Savić rekao je za Euronews Srbija da će svaka dalja eskalacija nesumnjivo uticati na dalje povećanje cijena.
"Imamo različite te cijene koje gledamo na globalnim tržištima. Ona koja je vrlo interesantna je da je baš jutros prešla preko 100. Uglavnom je ona 10 do 15 dolara niža po barelu. Tako da to je ono što često pratimo kada pričamo da li će doći do 100, da li će ići dalje. Znamo da te cijene na tom tržištu zapravo su cijene koje se više smatraju za neke buduće transakcije. Dok postoje cijene koje se sada održavaju, koje su aktivne odmah, da vidimo da zapravo cijene po barelu su mnogo više, znači nekada oko 170-180 dolara. Nema sumnje da će nastaviti da rastu. Pored toga kada vidimo kako se trenutno donose geopolitičke odluke sa strane Irana i Sjedinjenih Američkih Država, vidimo da se za sada i dalje bira put eskalacije umjesto put deeskalacije", rekao je on.
Na pitanje da li je blokada Hormuškog moreuza jedini stvarni razlog za ovoliki skok cijena po barelu, Savić kaže da sve zavisi i šta se smatra pod blokadom moreuza jer on zapravo nije do kraja blokiran.
"Znači, za sada prolaze brodovi, prolazi ona nafta, oni energenti koje Iran dozvoljava da prođe, gdje zaista vidimo dominaciju Irana u tom strateško-taktičkom smislu, u samom Moreuzu, za sada barem. Amerika se nije usudila da spriječi te brodove koji Iranu odgovaraju da prolaze. Šta više, Amerika je u sred rata sa Iranom bila otvorena da krene da kupuje iransku naftu", dodao je on.
Kako kaže, tankeri nisu zaglavljeni u fizičkom smislu, već su se zaustavili jer se plaše da prođu. Ukoliko prolaze dolazi do određenih rizika koji direktno utiču na same cijene osiguranja, na cijene goriva i nafte.
"Vidimo da zapravo Iran jeste odlučio, kada su neki brodovi pokušali da prođu bez njihovog odobrenja, da jesu pogođeni. Vidjeli smo mnogo diskusija oko takozvanih mina koje treba da budu postavljene od strane Irana, ne možemo tačno da znamo da li je to Iran uradio ili ne, ali nije ni relevantno da li mi to znamo ili ne, dokle god kapetan tog broda, to je korporacija koja treba da odluči da li taj brod da prođe, ne zna da li one postoje tu naravno da ne možemo da očekujemo da će neko da rizikuje da prođe", napomenuo je Savić.
Savić, međutim, objašnjava da većina ljudi misli da zbog toga što ti brodovi ne mogu da prođu, nema dovoljno količine nafte i gasa sa konzumiranje. To je, dodaje, donekle tačno, ali samo u dalekoj budućnosti jer postoji mnogo drugih izvora nafte i goriva.
"Na primjer, ako pričamo trenutno o Evropi, primarno uzima gas i naftu iz Sjedinjenih Američkih Država, i iz Norveške, na primjer. Tako da nije njen problem sada kako će ona da dođe baš specifično do ovog gasa i nafte kroz Hormuški moreuz. Nema sumnje da Katar jeste jedan od ogromnih izvora evropskog gasa, što je užasno povrijedilo Evropu. Više je problem kada imate ovakvu krizu i kada se ograničava neki dio nafte, znatan dio nafte i gasa, onda dolazi automatski do povišenih cijena, zato što potražnja je ostala ista. Svi ljudi žele da nastave da žive na isti način, korporacije žele da nastave da funkcionišu na isti način, ali znatan dio više ne postoji. Pa makar i da ništa od toga nije dolazilo do vaše države, makar da uopšte niste imali nikakve logističke veze sa Hormuškim moreuzom, vi dalje kupujete na globalnom tržištu, a globalno tržište reaguje na tu krizu", rekao je on.
Kako kaže, evropske države za sada pokušavaju kroz određene subvencije, to je smanjivanje određenih poreza, da pokušaju da unaprijede da se zapravo cijene nafte i goriva znatno spuste.
Na pitanje da li je to ono što, između ostalog, radi i Vlada Srbije, Savić kaže da nema sumnje.
"Problem je što to ima, naravno, svoje limite. Kao prvo, znate koje su direktne posljedice. Ukoliko vi smanjujete porez, imaćete problema sa budžetom. Energetika jeste nešto što se jako mnogo kupuje, ona je dio svakog momenta u ekonomiji. Dalje, na primer, u evropskim državama ima problem što određene države su mnogo više sada eksponirane ovim nego neke druge. Imate države koje, pola njihove ekonomije je direktno povezano sa cenom gasa koja trenutno ulazi zbog njihove same konzumacije energenata, dok neke druge ekonomije, poput na primer Francuske ili Španije mnogo više se zapravo oslanjaju na nuklearnu energiju ili neku obnovljivu vrstu energije. Sada države koje moraju da slušaju donekle Brisel, one pokušavaju da se dogovore šta će da urade. Određene države ne žele nešto mnogo da žrtvuju svoje programe, ne žele nešto mnogo da povećavaju kredite za korišćenje uglja, na primer, pokušavaju da drže tu neku svoju zelenu putanju, dok mnoge druge koje nemaju taj izbor, koje su sada mnogo direktnije izložene, traže da pod hitno Brisel dozvoli mnogo više korišćenje uglja i tako dalje kako bi unaprijedilo ekonomiju", rekao je on.
Kada je riječ o tome da li nakon energetske krize svijetu sljeduje i nestašica hrane, Savić kaže da ne treba pretjerivati sa nestašicom u smislu da se sada ništa neće nalaziti u prodavnicama.
"Neki analitičari govore da će situacija biti poprilično slična zapravo kovidu, što ja razumijem da je zastrašujuće. Ali dalje, pitanje je cijena, pitanje je inflacija. Pitanje je da li će narod zapravo uspeti za sebe da priušti te namirnice. Problem je koliko vi sada to morate da budete spremni da platite. Problem nije samo što se ti energenti direktno povezuju sa svakim sektorom industrije. Ne samo zato što direktno utiču na cijene gasa i struje, ne samo što se nalaze u mnogim proizvodima, da li pričamo o plastici, da li pričamo o đubrivu, takođe helijum je jedna od stvari koje nećemo moći da dobijemo sa Bliskog istoka. Postoji jako veliki broj proizvoda koji zapravo treba da stignu sada kroz Hormuški moreuz koje više ne stižu. I opet, nije sada pitanje da li će svijet nestati, da više uopšte imati materijale. Pitanje je koja će sada njihova cijena biti. Drugim riječima, život postaje skuplji za sve nas", rekao je on.