Sukob na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza već potresaju svjetsku ekonomiju, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i potrošači. Stručnjaci upozoravaju da bi cijene bijele tehnike, elektronike i vrtne opreme mogle značajno porasti.
Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, kao i blokada Hormuškog moreuza, izazvali su ozbiljne poremećaje u globalnoj trgovini.
Iako se najviše govori o rastu cijena nafte i goriva, posljedice bi se mogle preliti i na proizvode koje građani svakodnevno kupuju – posebno uoči proljećne i ljetne sezone.
Bijela tehnika prva na udaru
Među najugroženijim proizvodima nalazi se bijela tehnika – mašine za veš, frižideri i klima-uređaji.
Razlog je jednostavan: ovi uređaji u velikoj mjeri zavise od aluminijuma, čija proizvodnja dolazi upravo iz regiona Bliskog istoka, posebno iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Katara.
Oko devet odsto svjetske proizvodnje sirovog aluminijuma dolazi iz ovog područja, a poremećaji u transportu već su doveli do rasta cijena. Na Londonskoj berzi metala aluminijum je poskupio gotovo devet odsto za samo sedam dana.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko blokada potraje, proizvođači poput Samsunga i LG-a mogli biti primorani da povećaju cijene svojih uređaja.
„Ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, poremećaji u snabdijevanju aluminijumom će se intenzivirati, što će dovesti do naglog rasta cijena“, upozoravaju stručnjaci.
Elektronika pod pritiskom zbog nestašice sirovina
Iako se gotovi uređaji poput telefona i laptopa često transportuju avionima, problem leži u proizvodnji.
Osim već postojećih nestašica čipova, sada se javlja i novi problem – nedostatak helijuma.
Katar, koji je jedan od najvećih svjetskih proizvođača ovog gasa, pogođen je napadima, a ključna postrojenja su zatvorena. Helijum je nezamjenjiv u proizvodnji poluprovodnika, pa poremećaji u njegovoj isporuci direktno utiču na industriju elektronike.
Procjenjuje se da globalno tržište trenutno gubi više od pet miliona kubnih metara helijuma mjesečno, dok su se cijene ovog gasa već udvostručile od početka sukoba.
Velike tehnološke kompanije poput HP-a, Della, Lenova, Acera i Asusa već su upozorile na moguće korekcije cijena, a analitičari očekuju rast od 15 do 20 odsto u drugoj polovini godine.
Vrtna oprema: Skriveni rast cijena
Iako na prvi pogled djeluje da nema veze sa krizom, vrtna oprema takođe bi mogla poskupjeti.
Njena proizvodnja zavisi od plastike i polimera, koji se dobijaju iz nafte – a nafta je upravo jedan od resursa najviše pogođenih sukobom.
Cijene polipropilena već su porasle, a stručnjaci očekuju dalji rast cijena plastike na globalnom nivou.
To dolazi u nezgodnom trenutku, jer sezona uređenja dvorišta i bašta tek počinje.
Sve zavisi od trajanja sukoba
Iako se već sada vide prvi efekti na tržištu, konačan udar na cijene zavisiće od toga koliko će sukob trajati.
Ako kriza potraje, poskupljenja bi mogla zahvatiti širok spektar proizvoda – od tehnike do opreme za domaćinstvo.
Za potrošače to znači samo jedno: naredni mjeseci mogli bi donijeti osjetno skuplju kupovinu.