ADVERTISEMENT

Američka ekonomija je porasla za iznenađujućih 3,8% od aprila do juna, izvijestila je vlada, dramatično nadograđujući svoju prethodnu procjenu rasta u drugom kvartalu.

Američki bruto domaći proizvod - nacionalna proizvodnja robe i usluga - oporavio se u proljeće od pada od 0,6% u prvom kvartalu uzrokovanog posljedicama trgovinskih ratova predsjednika Donalda Trumpa, saopćilo je u četvrtak Ministarstvo trgovine. Ministarstvo je prethodno procijenilo rast u drugom kvartalu na 3,3%, piše Euronews Business.

Pad BDP-a u prvom kvartalu, prvo povlačenje američke ekonomije u tri godine, uglavnom je uzrokovan porastom uvoza - koji se oduzima od BDP-a - jer su preduzeća požurila da uvezu stranu robu prije nego što im Trump može nametnuti velike poreze. Taj trend se, kako se i očekivalo, preokrenuo u drugom kvartalu: Uvoz je pao tempom od 29,3%, što je povećalo rast od aprila do juna za više od 5 procentnih poena.

Potrošnja potrošača porasla je tempom od 2,5%, u odnosu na 0,6% u prvom kvartalu i znatno iznad 1,6% koliko je vlada ranije procijenila.

Od povratka u Bijelu kuću, Trump je poništio višedecenijsku američku politiku u korist slobodnije trgovine. Uveo je dvocifrene poreze - carine - na uvoz iz gotovo svake zemlje na svijetu, a carinama je podvrgao i određene proizvode, uključujući čelik, aluminij i automobile.

Trump vidi tarife kao način zaštite američke industrije, privlačenja fabrika nazad u Sjedinjene Države i pomoći u plaćanju ogromnih poreskih olakšica koje je potpisao 4. jula.

Ali vodeći ekonomisti - čije stavove Trump i njegovi savjetnici odbacuju - kažu da će njegove tarife oštetiti ekonomiju, povećavajući troškove i čineći zaštićene američke kompanije manje efikasnim. Napominju da tarife plaćaju uvoznici u Sjedinjenim Državama, koji pokušavaju prenijeti troškove na svoje kupce putem viših cijena. Stoga, tarife mogu biti inflatorne - iako je njihov utjecaj na cijene do sada bio skroman.

Nepredvidiv način na koji je Trump uveo tarife - najavljivanje i obustavljanje istih, a zatim smišljanje novih - ostavio je preduzeća zbunjenima, doprinoseći naglom usporavanju zapošljavanja.

Od 2021. do 2023. godine, Sjedinjene Države su dodavale impresivnih 400.000 radnih mjesta mjesečno dok se ekonomija oporavljala od zatvaranja uzrokovanih COVID-19. Od tada je zapošljavanje zastalo, dijelom zbog neizvjesnosti trgovinske politike, a dijelom zbog dugotrajnih posljedica 11 povećanja kamatnih stopa od strane boraca protiv inflacije Federalnih rezervi u 2022. i 2023. godini.

Prema revizijama Ministarstva rada, objavljenim ranije ovog mjeseca, ekonomija je stvorila 911.000 manje radnih mjesta nego što je prvobitno prijavljeno u godini koja je završila u martu. To je značilo da su poslodavci u prosjeku otvarali manje od 71.000 novih radnih mjesta mjesečno u tom periodu, a ne 147.000, koliko je prvobitno prijavljeno. Od marta, stvaranje radnih mjesta se još više usporilo - na prosječno 53.000 mjesečno.

Očekuje se da će Ministarstvo rada 3. oktobra izvijestiti da su poslodavci u septembru otvorili samo 43.000 radnih mjesta, iako je nezaposlenost vjerovatno ostala na niskih 4,3%, prema prognozerima koje je anketirala firma za podatke FactSet.

U nastojanju da ojača tržište rada, Fed je prošle sedmice prvi put od decembra smanjio svoju referentnu kamatnu stopu.

Izvještaj o BDP-u u četvrtak bio je treći i posljednji pregled ekonomskog rasta u drugom kvartalu Ministarstva trgovine. Svoju početnu procjenu rasta od jula do septembra objavit će 30. oktobra.

Prognozeri koje je anketirala firma za podatke FactSet trenutno očekuju da će se rast BDP-a usporiti na godišnji tempo od samo 1,5% u trećem kvartalu.