ADVERTISEMENT

Ako bude pokrenut, digitalni euro bi za pružatelje platnih usluga bio „profitabilan“, uvjeravao je u četvrtak poslanike Piero Cipollone, član Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB).

„Nemamo dojam da će ovaj projekat biti gubitnički. Mislim da je to pretpostavka koju treba dokazati“, rekao je Cipollone članovima Odbora Evropskog parlamenta za ekonomska pitanja u Briselu.

„Koliko znamo, usvajanje digitalnog eura neće biti toliko veliko da ugrozi finansijsku stabilnost, ali će biti dovoljno da centralnoj banci signalizira kako da plati infrastrukturu i nadoknadi glavnim akterima za njihov ulog“, dodao je.

Prema procjenama Komisije, integracija digitalnog eura u sistem eurozone koštala bi između 2,8 i 5,4 milijarde eura. „Vidjeli smo procjene koje su šest do deset puta veće od toga. Kredibilitet tog broja može se s najmanje reći dovesti u pitanje“, upozorio je Cipollone.

Kao javni novac, digitalni euro bi bio besplatan za korištenje i prihvatljiv svuda, ali kako bi bio privlačan bankama i drugim pružateljima usluga, Eurosistem predlaže model naknade koji bi pokrio njihove troškove i osigurao pravedne poticaje.

ECB trenutno finalizira fazu pripreme za mogući početak maloprodajnog digitalnog novca centralne banke (CBDC), namijenjenog kao dopuna gotovini. Međutim, prije nego što odluči o izdavanju digitalnog eura, države članice i Evropski parlament moraju se dogovoriti o njegovom zakonodavnom okviru, piše Euronews.com.

Za sada, Parlament je u zastoju. Cipolloneva posjeta bila je peta od 14 predviđenih razmjena s ekonomskim odborom od kada je Komisija predložila projekat u junu 2023.

Dana 9. februara 2024. tadašnji izvjestilac Stefan Berger (Njemačka/EVP) predstavio je svoj nacrt izvještaja. Od tada nije održano glasanje, a u decembru 2024. Berger je odstupio sa funkcije glavnog poslanika za ovaj predmet.

Naslijedio ga je španski poslanik Fernando Navarrete (EVP), koji je nedavno objavio 27-strani dokument pod nazivom „Da li nam zaista treba digitalni euro: rješenje za koji problem tačno?“.

U dokumentu Navarrete, državni ekonomista, tvrdi da digitalni euro nije odgovor na probleme poput zavisnosti bloka od neevropskih pružatelja platnih usluga poput Visa i MasterCarda.

„Odsustvo potpuno funkcionalnih maloprodajnih CBDC u drugim vodećim ekonomijama ne odražava nedostatak tehničke sposobnosti. Naprotiv, pokazuje kolektivnu opreznost zasnovanu na promišljenim procjenama sistemskih implikacija“, napisao je, navodeći rizike po finansijsku stabilnost, nisku potražnju potrošača i neizvjesne troškovno-korisne ishode kao razloge zbog kojih su druge jurisdikcije odustale, odgodile ili izbjegle ovakve projekte.

Umjesto toga, španski poslanik poziva na fokusiranje na veleprodajni CBDC, tvrdeći da su okolnosti od prvobitne maloprodajne inicijative promijenjene. Također navodi da bi uloga ECB-a trebala „evoluirati ka neutralnom omogućitelju“.

ECB: Gotovina treba digitalnu alternativu

ECB upozorava da Europa mora brže djelovati po pitanju digitalnog eura jer građani sve više napuštaju gotovinu.

„Danas je gotovina naš jedini pravi sigurnosni oslonac, ali kako društvo sve više odustaje od gotovine, potrebna nam je digitalna verzija“, rekao je Cipollone poslanicima u četvrtak.

Plaćanja gotovinom u eurozoni u posljednjih pet godina pala su sa 68% na 40% svih transakcija, a njihov udio po vrijednosti sa 40% na samo 24%.

Cipollone je istakao da digitalni euro može djelovati kao sigurnosna mreža tokom kriza, pružajući građanima pouzdanu javnu alternativu ako privatni sistemi zakažu. U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i sofisticiranih sajber-napada, rezervna opcija je ključna.

„Kada kritične usluge budu prekinute, gradovi očekuju od javnih vlasti da osiguraju kontinuitet“, rekao je. „Platne usluge nisu luksuz — one su jednako važne kao struja ili čista voda za svakodnevni život građana.“

Razgovori među ministarskim timovima EU takođe se ubrzavaju, a dansko predsjedništvo nastoji postići zajednički stav do kraja 2025.

Međutim, put je složen. Nekoliko vlada ističe da je potrebno više tehničkog rada prije bilo kakvog zelenog svjetla. „Moramo pronaći pravedan model naknade i dobre uvjete distribucije za banke, a naravno, moramo građanima od prvog dana ponuditi visok nivo zaštite privatnosti“, rekao je u julu Njemački ministar Lars Klingbeil.

Privatnost, naknade bankama i distribucija nisu jedini problem. Ministri se također razilaze oko utjecaja na zemlje van eurozone, ograničenja koliko digitalnog eura građani mogu posjedovati, pa čak i ko bi trebao imati posljednju riječ o tome da li projekat uopšte treba biti pokrenut.