El Nino bi mogao pojačati bolesti povezane s vrućinom, epidemije bolesti i zagađenje zraka u 2027. godini, upozorila je u ponedjeljak generalna sekretarka Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Celeste Saulo, javlja Anadolu.
ADVERTISEMENT
Govoreći na konferenciji za novinare COP31 u Antaliji, Saulo je rekla da iznadprosječne temperature mogu izazvati prijetnje zdravlju koje se protežu dalje od direktnog izlaganja ekstremnim vrućinama.
"Govorimo i o epidemijama denge, epidemijama malarije", rekla je, objašnjavajući da će rizici varirati ovisno o regionalnim obrascima padavina.
"Ako očekujemo vruću i suhu sezonu, imat ćemo šumske požare. S šumskim požarima imat ćemo loš kvalitet zraka", rekla je.
Saulo je rekla da WMO sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi poboljšala komunikaciju o zdravstvenim rizicima povezanim s vremenskim prilikama.
"Sarađujemo sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bismo prenijeli poruke s vremenskih obrazaca na utjecaje na zdravlje", rekla je.
Prema izvještaju WMO-a o stanju klime za 2026. godinu, očekuje se da će El Nino postati najjači ikada zabilježen do decembra i da će se nastaviti do početka 2027. godine.
U izvještaju se navodi da su globalne temperature u prosjeku bile otprilike 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa između januara i septembra.
El Nino obično ima najveći utjecaj na globalne temperature u godini koja slijedi nakon njegovog razvoja, dodaje se u izvještaju.
"Pojačavamo naše vrijeme i El Nino će biti multiplikator rizika", rekla je Saulo u izjavi koja prati izvještaj.
"Toplotni valovi, tropski cikloni i kišne oluje se intenziviraju brže nego što su nas naši historijski osnovni podaci pripremili", upozorila je.
Izvještaj WMO-a upozorio je da ekstremne vrućine, suše i obilne padavine mogu pogoršati nesigurnost hrane i promijeniti rizike od zaraznih bolesti, uključujući koleru, malariju i dengu.
U izvještaju su navedene preliminarne procjene koje ukazuju na više od 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s toplotnim valovima, sušom i šumskim požarima u Evropi.
Saulo je istakla pripreme koje su u toku u Južnoj Americi, uključujući mjere za uspostavljanje skloništa za hitne slučajeve prije potencijalnih poplava.
Ukazala je na korištenje vremenskih prognoza za usmjeravanje poljoprivrednih odluka i smanjenje utjecaja ekstremnih uslova.
"U nekim slučajevima, radi se o pripremi skloništa unaprijed kako bi se osiguralo da u slučaju poplava imaju mjesta za ljude", rekla je.
U izvještaju je istaknut napredak u širenju sistema ranog upozoravanja širom svijeta.
Broj zemalja koje prijavljuju sisteme ranog upozoravanja na višestruke opasnosti porastao je sa 56 u 2015. na 136 u 2025. godini, prema podacima WMO-a.