Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko kritikovala je ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, ocijenivši da nisu dovoljno uvažene političke i ustavne specifičnosti zemlje. Poručila je da BiH nisu potrebne nove kritike, već konkretna pomoć i politička podrška.
ADVERTISEMENT
Govoreći na sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), nakon predstavljanja Paketa proširenja za 2026. godinu, Zovko je posebno problematizovala odnos Evropske komisije prema pitanju statusa Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Kritikovala je i kriterijume za ocjenjivanje reformi, upitavši zašto se reforma Ustavnog suda tretira na istom nivou kao tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Ukazala je i na blokiranih 400 miliona eura, poručivši da takav pristup nije odgovarajući za zemlju koja je izašla iz rata.
"Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti tri konstitutivna naroda nema ni održivog napretka na evropskom putu" poručila je Zovko.
Pozdravila je što je u izvještaju prepoznata potreba za reformom izbornog zakonodavstva, ali je upozorila da nije napravljen konkretan iskorak ka otvaranju pristupnih pregovora. Dodala je da je evropska komesarka Marta Kos najavila poseban pristup BiH, čiji će sadržaj tek biti poznat.
Govoreći o Crnoj Gori, Zovko je pozdravila plan završetka pristupnih pregovora do decembra, ali je istakla da šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore mora biti riješeno u procesu njenog pristupanja Evropskoj uniji.