Rezultati američkih međuizbora predstavljaju ozbiljan politički udarac za Donalda Trumpa, a pobjeda demokrata mogla bi otvoriti prostor za kongresne istrage o korupcijskim aferama i lobiranju povezanom s Republikanskom strankom i Republikom Srpskom, ocijenio je Srđan Blagovčanin iz Centra za studije upravljanja.

Demokrate su ostvarile značajnu pobjedu na američkim međuizborima, preuzevši kontrolu nad oba doma Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime je ozbiljno promijenjen odnos političkih snaga u Washingtonu. Ovaj rezultat predstavlja veliki izazov za predsjednika Donalda Trumpa, koji će se u drugoj polovini mandata suočiti s mnogo snažnijom opozicijom, ali i mogućim istragama o radu njegove administracije.

Govoreći za Euronews, Srđan Blagovčanin iz Centra za studije upravljanja ocijenio je da su rezultati izbora nadmašili čak i najoptimističnija očekivanja demokrata.

Prema njegovim riječima, izborni rezultat prvenstveno je posljedica nezadovoljstva građana ekonomskom situacijom, pogoršanjem životnog standarda i brojnim korupcijskim aferama koje su pratile Trumpovu administraciju.

„Ovi izbori su u najvećoj mjeri bili svojevrsni referendum o politikama koje je provodio predsjednik Trump u prethodne dvije godine“, kazao je Blagovčanin.

Trump ulazi u politički neizvjesnu drugu polovinu mandata

Blagovčanin smatra da će kontrola demokrata nad oba doma Kongresa značajno ograničiti Trumpov politički manevarski prostor.

Iako američki predsjednik zadržava ključne ovlasti u izvršnoj vlasti, demokratska većina u Kongresu moći će utjecati na zakonodavnu agendu, budžetske odluke i rad administracije.

Posebno značajnim smatra mogućnost pokretanja kongresnih saslušanja i istraga o korupcijskim aferama.

„Demokrate sada imaju u rukama vrlo moćna oružja kroz kontrolu oba doma. Prije svega, oni će u potpunosti preuzeti legislativnu agendu“, istakao je Blagovčanin.

Dodao je da bi Trump mogao biti suočen s brojnim saslušanjima članova administracije, što bi moglo otvoriti prostor za otkrivanje novih detalja o aferama koje su obilježile njegov mandat.

Prema njegovoj ocjeni, izborni rezultati mogli bi dodatno oslabiti Trumpov položaj i unutar Republikanske stranke, posebno imajući u vidu da se predsjednički izbori približavaju.

Ekonomsko nezadovoljstvo presudilo republikancima

Kao jedan od ključnih razloga poraza republikanaca Blagovčanin je izdvojio pogoršanje životnog standarda američkih građana i rast cijena goriva.

Ocijenio je da su birači koji su prije dvije godine podržali Trumpa sada promijenili političko opredjeljenje jer nisu dobili ono što im je obećavano tokom kampanje.

Posebno je ukazao na promjene među radničkom klasom i dijelom hispanoameričke populacije, koji su se, kako je naveo, ponovo okrenuli demokratama.

Uz ekonomske probleme, značajnu ulogu imale su i korupcijske afere, kao i sve negativnija percepcija Trumpovog političkog djelovanja.

Blagovčanin smatra da se Amerika ovim izbornim rezultatom djelimično udaljava od MAGA politike, koju opisuje kao ultraradikalnu konzervativnu politiku koja je pogoršala odnose Sjedinjenih Američkih Država s velikim dijelom svijeta.

Ipak, upozorio je da ni demokrate ne smiju zanemariti vlastite političke slabosti te da ih očekuje ozbiljan posao u pripremama za narednu predsjedničku utrku.

Promjene u Washingtonu mogle bi utjecati na odnose s Evropom i Ukrajinom

Iako su ključne ovlasti u vanjskoj politici i dalje u rukama američkog predsjednika, Blagovčanin smatra da bi demokratska većina u Kongresu mogla izvršiti snažniji pritisak na Trumpovu administraciju da promijeni dosadašnji pristup međunarodnim odnosima.

Posebno je ukazao na mogućnost povratka tradicionalnijoj američkoj politici prema Evropi i transatlantskim odnosima, koji su, prema njegovoj ocjeni, ozbiljno narušeni Trumpovim potezima.

Pozitivne posljedice, smatra, mogli bi osjetiti i evropski saveznici, ali i Ukrajina.

„Mislim da je to dobra vijest i za Ukrajinu, koju je predsjednik Trump u ovom prethodnom periodu beskrupulozno gurnuo pod voz, otvoreno se stavljajući na stranu predsjednika Putina i ruske države“, ocijenio je Blagovčanin.

Ipak, naglasio je da će konačni pravac američke vanjske politike i dalje u velikoj mjeri zavisiti od Trumpovih odluka.

BiH neće biti prioritet, ali bi istrage o korupciji mogle imati posljedice

Govoreći o mogućim posljedicama izbornih promjena za Bosnu i Hercegovinu, Blagovčanin je ocijenio da Balkan i BiH neće biti među prioritetima američke vanjske politike.

Međutim, smatra da bi promjena odnosa snaga u Kongresu mogla imati značajne posljedice za političke aktere u BiH, posebno ukoliko demokrate pokrenu najavljene antikorupcijske istrage.

Kao posebno važan slučaj izdvojio je lobiranje Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnosti povezane s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Blagovčanin je podsjetio na ranije američke sankcije Dodiku i ukazao na pitanja u vezi s korištenjem javnih sredstava za lobiranje i pokušaje uklanjanja sa američke crne liste.

„Vjerujem da će se to naći na radaru istražnih komiteta koje će sasvim sigurno demokrati inicirati“, rekao je.

Prema njegovim riječima, posebno je važno ispitati na koji način su realizovani lobistički aranžmani, ko je u njima učestvovao i da li je bilo zloupotrebe javnih sredstava i sukoba interesa.

Ukazao je i na veze pojedinaca iz najbližeg okruženja američke administracije s lobističkim aktivnostima povezanim sa SNSD-om.

Dodao je da se ne očekuje da će se američki Kongres direktno baviti Miloradom Dodikom kao pojedincem, ali da bi šire istrage o korupciji i lobiranju mogle obuhvatiti i aktivnosti povezane s Republikom Srpskom.

Dodik bi mogao postati politički nepoželjan u Washingtonu

Blagovčanin smatra da bi promjena političke klime u Washingtonu mogla značajno utjecati na položaj Milorada Dodika i njegovih saradnika.

Ocijenio je da bi dosadašnja ulaganja Republike Srpske u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama mogla biti dovedena u pitanje, posebno ukoliko se otvore istrage o načinu finansiranja i realizaciji tih aktivnosti.

„Mislim da će ova ulaganja koja je Republika Srpska činila u prethodnim godinama sada biti bitno relativizovana i da će zapravo sam Dodik postati vrlo toksičan, tako da se s njim neće željeti susretati niko ko drži do sebe u Washingtonu“, zaključio je Blagovčanin.

Prema njegovoj ocjeni, izborna pobjeda demokrata ne znači automatsku promjenu američke politike prema Balkanu, ali bi mogla otvoriti prostor za snažniji nadzor nad korupcijom i političkim lobiranjem, što bi se posredno moglo odraziti i na političke prilike u Bosni i Hercegovini.