Demokratska stranka ostvarila je značajan izborni uspjeh na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, osvojivši većinu u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa, čime je preuzela kontrolu nad oba doma zakonodavne vlasti. Takav ishod predstavlja veliku promjenu političkih odnosa u Vašingtonu, a američki mediji rezultate su opisivali kao „plavi talas“ i „plavi cunami“.
ADVERTISEMENT
Prema prognozi televizijske mreže NBC, demokrate bi mogle da osvoje čak 258 mjesta u Predstavničkom domu, dok bi Republikanska stranka dobila 177 poslaničkih mjesta. Sličnu procjenu objavio je i The New York Times. Ukoliko se projekcije potvrde, bio bi to najbolji rezultat demokrata u ovom domu Kongresa od 1993. godine, tokom mandata tadašnjeg predsjednika Bill Clinton.
Reporterka Euronews Srbija Nataša Đulić Banović javila je iz Vašingtona da se, osim o „plavom talasu“, sve češće govori i o tektonskim promjenama na američkoj političkoj sceni.
„Niko nije očekivao da se zaista desi to da demokrate kontrolišu cijeli Kongres i da rezultati stignu tako brzo“, navela je Đulić Banović.
Jedan od važnih faktora izbornog rezultata bila je velika zainteresovanost birača. Više od 60 miliona Amerikanaca glasalo je unaprijed, što je predstavljalo rekord i približno polovinu ukupnog broja glasova na međuizborima 2022. godine.
U državama u kojima su se vodile neizvjesne izborne trke zabilježeni su dugi redovi ispred biračkih mjesta, a građani su kao neke od glavnih razloga za izlazak na izbore navodili ekonomsku situaciju i potrebu za političkim promjenama.
Demokrate ostvarile uspjehe u trkama za Senat i guvernere
Prva biračka mjesta zatvorena su oko 18 časova, a prvi rezultati počeli su da pristižu približno sat vremena kasnije. Već oko 22 časa američke televizijske mreže objavile su projekcije prema kojima su demokrate osvojile većinu u Predstavničkom domu.
Pažnja javnosti potom se usmjerila na Senat, posebno na države u kojima je izborni ishod bio neizvjestan. Demokrate su zadržale svoje mjesto u Džordžiji, a potom ostvarile pobjede i u Sjevernoj Karolini, Ohaju, Ajovi, Južnoj Karolini, Teksasu i Kanzasu.
Posebnu pažnju privukli su rezultati u Teksasu i Kanzasu, gdje su demokratski kandidati ostvarili uspjehe nakon više decenija bez demokratskih senatora. Među izabranima su James Talarico i Adam Hamilton.
Značajan rezultat ostvario je i demokratski kandidat iz Mičigena Abdul El-Sayed, koji je proglasio pobjedu na izborima za Senat. Ukoliko zvanični rezultati potvrde njegov trijumf, postaće prvi musliman izabran u američki Senat.
„Mičigene, uspjeli smo“, poručio je El-Sayed pristalicama, ističući da je ponosan i počastvovan zbog ukazanog povjerenja birača.
Promjene su zabilježene i u izborima za guvernere. Demokratkinje Gina Hinojosa, Keisha Lance Bottoms i Amy Acton ostvarile su pobjede u Teksasu, Džordžiji i Ohaju. Prema objavljenim rezultatima, Hinojosa i Acton trebalo bi da postanu prve žene izabrane na funkciju guvernerke u tim saveznim državama, dok je pobjeda Bottoms dodatno obilježila uspjeh demokrata u guvernerskim trkama.
U Džordžiji je, prema izvještaju reporterke Euronews Srbija, zabilježen i istorijski rezultat izborom prve Afroamerikanke na funkciju guvernerke.
Hakeem Jeffries kandidat za predsjedavajućeg Predstavničkog doma
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries poručio je da izborni rezultati predstavljaju početak „velikog američkog povratka“.
„Demokrate u Predstavničkom domu povratile su kontrolu nad Kongresom Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Jeffries pristalicama, dodajući da je američki narod poručio da mu je dosta ekstremizma i korupcije.
Jeffries bi mogao da postane prvi Afroamerikanac na funkciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma. Da bi preuzeo tu poziciju, moraće da obezbijedi većinu glasova poslanika prilikom izbora predsjedavajućeg, nakon što se novi saziv Kongresa sastane u januaru.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer, komentarišući preliminarne rezultate koji su ukazivali na pobjedu njegove stranke u oba doma Kongresa, izjavio je da je „olakšanje na putu“.
Istrage o Trumpu i njegovoj administraciji, Kongres najavljuje pojačan nadzor
Preuzimanje kontrole nad oba doma Kongresa moglo bi da ima značajne posljedice po administraciju američkog predsjednika Donald Trump.
Demokrate su najavile da bi mogle da pokrenu istrage o radu predsjednika Trumpa, članova njegove porodice i njegove administracije. Očekuje se da će većinu u Kongresu iskoristiti za pojačan nadzor nad izvršnom vlašću i ispitivanje postupaka predsjednika i njegovih saradnika.
Takav razvoj događaja mogao bi da otvori novo poglavlje u odnosima između Bijele kuće i Kongresa, posebno imajući u vidu da će demokrate imati mogućnost da pokreću parlamentarne istrage i zahtijevaju odgovore o radu administracije.
Ipak, Trump će zadržati pravo veta na zakone koje usvoji Kongres, a ranije je najavio da će ga koristiti ukoliko demokrate ostvare izborne pobjede.
Izlazne ankete: Nezadovoljstvo radom Trumpa i Kongresa
Preliminarni rezultati izlaznih anketa NBC ukazali su na izraženo nezadovoljstvo birača radom američkog predsjednika i Kongresa.
Prema tim podacima, Trumpov rad odobravalo je 38 odsto birača, dok je 62 odsto izrazilo neodobravanje. Više od tri četvrtine ispitanih navelo je da nije zadovoljno radom Kongresa, dok je skoro polovina birača izjavila da izbore vidi kao priliku da iskaže nezadovoljstvo Trumpom.
Prema izlaznim anketama, Trump bi mogao da zabilježi jedan od najnižih rejtinga odobravanja među američkim predsjednicima na međuizborima.
Nekadašnji američki predsjednik Barack Obama ocijenio je da su birači poslali jasnu poruku da žele drugačiji pristup politici.
„Američki narod poslao je jasnu poruku – želi politiku koja ljude spaja, a ne dijeli, kao i lidere koji nude konkretna rješenja za izazove sa kojima se suočavaju“, naveo je Obama u objavi na društvenoj mreži X.
Donald Trump čestitao demokratama, ali najavio i mogućnost veta
Američki predsjednik Donald Trump nije osporio izborne rezultate, već je čestitao demokratama na kampanji i poručio da je spreman na saradnju sa novom većinom u Kongresu.
„Mislim da ćemo sarađivati sa demokratama i da ćemo se veoma dobro slagati. Ako ne bude tako, bićemo veoma oštri prema njima, a oni će biti veoma oštri prema nama“, rekao je Trump u telefonskom razgovoru za Fox News.
Istovremeno je upozorio da će koristiti pravo veta ukoliko bude smatrao da su zakonska rješenja demokrata neprihvatljiva.
Trump je dio odgovornosti za izborni rezultat pokušao da pripiše i međunarodnim okolnostima, navodeći da je rat u Iranu, koji je pokrenut ranije ove godine, doprinio lošijem rezultatu republikanaca.
U telefonskom intervjuu za The Wall Street Journal izjavio je da se ne kaje zbog odluke o pokretanju rata.
„Uradio sam pravu stvar. Uradio bih to ponovo“, rekao je Trump, odgovarajući na pitanje da li je sukob uticao na njegovu političku popularnost.
Ipak, ocijenio je da je rast cijena nafte, a ne sam rat, predstavljao najveći politički teret za republikance tokom međuizbora održanih 3. novembra.
Odbacio je tumačenje da izborni rezultati predstavljaju osudu njegovog predsjednikovanja, ističući da bi ishod bio drugačiji da se njegovo ime nalazilo na glasačkim listićima.
„To je bio određeni trenutak, a ja nisam bio na glasačkom listiću. Najveći problem je to što ja nisam bio na glasačkom listiću“, poručio je Trump.
Takođe je naveo da ne planira kadrovske promjene u svojoj administraciji i da ne smatra da je trebalo češće da govori o ekonomiji tokom izborne kampanje.