Donald Trump pretrpio je jedan od najvećih poraza u svojoj političkoj karijeri, nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa u korist demokrata. Glasanje se pretvorilo u svojevrsni referendum o njegovom predsjedničkom mandatu.
ADVERTISEMENT
Do 7.40 časova po srednjoevropskom vremenu, demokrate su osvojile 25 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu, čime su došle do ukupno 220 mandata, dva više od 218, koliko je potrebno za većinu.
U Senatu su republikancima preuzele sedam mjesta, uključujući i ona u Teksasu, Ohaju, Kanzasu i Mejnu.
Visoke cijene imale su značajan uticaj na birače. Prema anketi sprovedenoj na dan izbora, oko dvije trećine ispitanika smatra da su Trumpove carine nanijele štetu američkoj ekonomiji.
Predsjednik je izjavio da će prihvatiti rezultate, ali je dodao: „Ne smatram da je ovo udarac za mene.“
Takođe je jasno stavio do znanja da će iskoristiti pravo veta kako bi blokirao političku agendu demokrata. Tim povodom objavio je fotografiju crvene kačket-kape na kojoj je izvezen natpis „VETO“.
Međutim, koliko zaista Kongres pod kontrolom demokrata može promijeniti situaciju u Evropi i na finansijskim tržištima?
Da li će Kongres pod kontrolom demokrata okončati prijetnju američkim carinama prema Evropi?
Vjerovatno ne, jer Trumpove carine više ne zavise od odobrenja Kongresa, piše Euronews.
Nakon što je Vrhovni sud u februaru poništio njegove carine uvedene na osnovu vanrednih ovlašćenja, administracija ih je preusmjerila na odjeljak 301 američkog Zakona o trgovini. Ova zakonska odredba omogućava predsjedniku da djeluje bez glasanja u Kongresu.
Demokrate mogu organizovati saslušanja i usporiti potvrđivanje Trumpovih kandidata za određene funkcije, ali ne mogu jednostavno oduzeti predsjedniku ovo ovlašćenje.
James Smith, ekonomista za razvijena tržišta u holandskoj banci ING, smatra da bi politička podijeljenost u Vašingtonu čak mogla podstaći predsjednika da se još više oslanja na ovo ovlašćenje.
„Kao i u spoljnoj politici, trgovina je još jedno područje u kojem predsjednik može jednostrano djelovati, bez odobrenja Kongresa“, naveo je Smith u analizi objavljenoj prije glasanja.
On nije isključio mogućnost uvođenja novih carina usmjerenih prema Evropi, ističući da bi takav potez imao značajne posljedice po inflaciju u SAD i politiku Federalnih rezervi.
Šta će biti s američkom podrškom Ukrajini?
Demokrate će preuzeti predsjedavanje odborima Senata i odlučivati o tome koji će Trumpovi kandidati biti potvrđeni na funkcije kada novi saziv Kongresa stupi na dužnost u januaru. Mnogi među njima takođe žele da odobre nova finansijska sredstva za Ukrajinu.
Međutim, mnogo je teže osigurati da ta sredstva zaista budu iskorišćena. Tokom protekle dvije godine Bijela kuća je blokirala korišćenje sredstava koja je Kongres već odobrio, zadržavajući ih do kraja fiskalne godine, kada im ističe rok važenja.
„U praksi to znači da bi Kongres pod kontrolom demokrata mogao zakonom predvidjeti novac za Ukrajinu ili razvojnu pomoć, ali predsjednik ta sredstva ipak ne bi morao da potroši“, izjavila je Nevada Joan Lee, saradnica za javne politike u Evropskom savjetu za spoljne odnose, u komentaru objavljenom prošlog mjeseca.
Njen savjet evropskim vladama jeste da računaju isključivo na novac koji zaista bude isplaćen.
„Evropljani bi namjenski opredijeljena sredstva trebalo da posmatraju kao namjeru, a ne kao obavezu“, poručila je Lee.
Kako su reagovala finansijska tržišta?
Investitori su uglavnom ostali mirni.
Evro je do 7.00 časova po srednjoevropskom vremenu ojačao 0,4 odsto, dostigavši vrijednost od 1,1232 dolara, dok je dolar oslabio u odnosu na druge vodeće svjetske valute.
Cijena zlata porasla je dva odsto, na 4.011 dolara po unci, ponovo premašivši granicu od 4.000 dolara. Srebro je poskupjelo 3,4 odsto, na 51,49 dolara.
Terminski ugovori na berzanske indekse bilježili su blagi pad s obje strane Atlantika. Terminski ugovori na indeks S&P 500 oslabili su 0,3 odsto, a na Nasdaq 100 za 0,4 odsto. Istovremeno, terminski ugovori na Euro Stoxx 50 i njemački DAX bili su u minusu od oko 0,5 odsto uoči otvaranja berzi.
Američke državne obveznice zabilježile su rast vrijednosti. Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice pao je za 2,9 baznih poena, na 4,94 odsto. Prinos na dvogodišnje obveznice smanjio se na 4,61 odsto, dok je prinos na tridesetogodišnje obveznice pao na 5,32 odsto.
Prinos na desetogodišnje njemačke državne obveznice (Bund) u utorak je, prije objavljivanja izbornih rezultata, iznosio 3,33 odsto.
Bitcoin je ostao gotovo nepromijenjen, na nivou od oko 77.700 dolara, dok se sirova nafta Brent trgovala po cijeni od približno 104 dolara za barel.
Da li je politički podijeljen Vašington dobra vijest za investitore?
Finansijska tržišta uglavnom pozitivno reaguju na ovakve okolnosti. Kada Bijela kuća i Kongres nisu politički usklađeni, donosi se manje krupnih zakonskih odluka, što znači i manje nepredvidivih promjena.
Istorijski podaci takođe idu u prilog vlasnicima obveznica. U tri mjeseca nakon ranijih izbora na polovini predsjedničkog mandata, prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice u prosjeku su padali za oko 20 do 25 baznih poena, prema podacima Luca Bindellija, direktora investicione strategije u švajcarskoj privatnoj banci Lombard Odier.
„Smatramo da bi pobjeda demokrata u oba doma Kongresa imala neutralan do blago pozitivan uticaj na fiskalne izglede. Kongres bi mogao ograničiti Trumpovu ekspanzivnu političku agendu, a samim tim i rast budžetskog deficita“, izjavio je Diego Barnuevo, tržišni analitičar u kompaniji za platne usluge Ebury, u komentaru dostavljenom elektronskom poštom.
Ed Yardeni, predsjednik kompanije Yardeni Research, ipak je oprezniji.
„Volstrit tradicionalno pozitivno reaguje na politički zastoj jer se time smanjuje vjerovatnoća da će Kongres usvojiti ekstremne zakonske mjere. Međutim, ovog puta situacija bi mogla biti drugačija“, naveo je Yardeni u analizi objavljenoj u ponedjeljak.
Njegovu glavnu zabrinutost predstavlja pitanje gornje granice javnog duga, odnosno zakonskog ograničenja iznosa koji američka vlada može da pozajmi.
Politički podijeljen Vašington i dalje će morati da postigne dogovor o njenom povećanju. Dugotrajni politički sukob oko ovog pitanja mogao bi povećati troškove zaduživanja, umjesto da ih smanji.
Barnuevo očekuje da bi ograničenje javnog duga moglo postati obavezujuće u nekom trenutku tokom 2027. godine.
Šta slijedi za evro?
Valutni analitičari sumnjaju da će izborni rezultati dugoročno značajnije promijeniti situaciju. Kada je riječ o dolaru, politika Federalnih rezervi i dalje ima veći uticaj od odnosa snaga u Kongresu.
„Dolar i dalje prvenstveno reaguje na kretanja povezana s Federalnim rezervama, na koja rezultati izbora na polovini predsjedničkog mandata ne bi trebalo da imaju neposredan i direktan uticaj“, naveli su Francesco Pesole, valutni strateg u banci ING, i njegove kolege u analizi objavljenoj u utorak.
Ni evro nema samo prednosti. Cijene energenata i dalje su visoke, uglavnom zbog rata s Iranom. U ING-u očekuju da će inflacija u eurozoni ostati na nivou od oko četiri odsto, dok investitori zahtijevaju veći prinos kako bi držali francuske državne obveznice.
Novi saziv Kongresa stupiće na dužnost u januaru. Do tada Trump zadržava republikansku većinu u oba doma, a čak i nakon toga, pravo predsjedničkog veta i dalje će mu biti na raspolaganju.