U saopštenju State Departmenta navodi se da će nabavku finansirati Kanada, Njemačka i Norveška kroz američki program JUMPSTART, dok će dio troškova biti pokriven i sredstvima iz zajma Evropske unije namijenjenog podršci Ukrajini, prenosi Reuters.

Odluka dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Kijeva i Washingtona zbog kašnjenja u isporuci oružja. Odnose je dodatno opteretila najava predsjednika Donalda Trumpa o dogovoru s Rusijom u vezi s dizelom, kao i njegove kritike na račun Volodimira Zelenskog zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije.

Zelenski je ranije ove sedmice izjavio da Ukrajina gotovo mjesec dana čeka odobrenje za isporuku ključnih projektila. Upozorio je da Rusija u međuvremenu pojačava napade na energetsku i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinski predsjednik više puta je pozvao SAD da ubrzaju isporuke prije zime. Riječ je o projektilima koje članice NATO-a kupuju kroz program PURL, a isporučuju ih Sjedinjene Države.

Povećanje proizvodnje projektila

Glavni izvođač radova u ovom poslu je kompanija Lockheed Martin. Istovremeno, SAD troše velike količine naoružanja u vlastitim vojnim operacijama u Iranu, što je otvorilo pitanja o raspoloživim zalihama ključnih sistema protivvazdušne odbrane i precizno navođenog oružja.

Američka vojska je u julu sklopila ugovor s kompanijom Lockheed Martin vrijedan do 58,6 milijardi dolara za proizvodnju presretačkih projektila Patriot.

Iz kompanije su saopštili da će im taj ugovor omogućiti da do kraja 2030. godine utrostruče proizvodne kapacitete za projektile PAC-3 MSE.

Lockheed Martin planira i povećanje broja zaposlenih u fabrici u Camdenu, u saveznoj državi Arkansas, za 50 odsto – sa 1.200 na oko 1.850 radnika. Ranije su najavili cilj da godišnja proizvodnja presretača PAC-3 dostigne 2.000 komada.

Pregovarači Pentagona zahtijevaju od proizvođača da značajno ubrzaju proizvodnju, a jedan od ključnih instrumenata za to su okvirni sporazumi sklopljeni ranije ove godine.